Jesmo li bogati ili siromašni? Ili smo, pak, bogati i siromašni? Koliko je Slavonija bogata, a koliko njezino bogatstvo ima utjecaj na bogatstvo i životni standard samih stanovnika Slavonije?
Slavonija, regija poznata po svojim bogatim prirodnim resursima, dugo se suočava s paradoksom; s jedne strane posjeduje ogromno prirodno bogatstvo, a s druge već desetljećima ekonomski stagnira ili propada.
Uspoređujući Slavoniju s globalnim gospodarskim divovima poput Dubaija i Norveške, razlike su očite. Dubai i Norveška svoje bogatstvo crpe iz prirodnih resursa, a novce iz naftne ili plinske industrije koriste za investicije ili podizanje životnog standarda.
Slavonija, s druge strane, raspolaže s naftom, plinom, šumama, drvnom sirovinom, plodnim poljima, pitkom vodom, pijeskom iz Save, Dunava i Drave, glinom iz tla, potencijalom za ribarstvo i vinogradarstvo itd., ali ne uspijeva na temelju toga osigurati visok standard i velike investicije u druge sektore. Nestvarno zvuči podatak kako Slavonija već desetljećima s jedne strane daje svoje resurse, a s druge strane to joj ne donosi povećanje standarda nego uz resurse gubi i stanovništvo.
Promatrajući razvoj Dubaija, kojeg sam uzeo kao primjer na početku, može se primijetiti kako se u posljednjih 50 godina transformirao iz malog trgovačkog centra u svjetski metropolitanski grad, dok je Slavonija ostala relativno nepromijenjena, jedino su otišli resursi i ljudi.
Ovaj kontrast između potencijala i stvarnosti u Slavoniji potiče na razmišljanje i postavlja se pitanje tko upravlja našim resursima, kome odlazi naše bogatstvo i zašto ne ostaje nama? Koliko košta barel nafte, kubik plina, tona gline ili pijeska, kubik hrasta i ostalih naših resursa i što mi, stanovnici Slavonije, imamo od toga? Koliko bismo dobili da sami reguliramo pravila eksploatacije naših resursa i želimo li uopće samostalno upravljati našim bogatstvom? Jesmo li bogata sirotinja ili živimo u zabludi?