Eh, ti opojni dani i noći prvih dana srpnja, kada se svijet užari, polja zazlate, duše razgale, srca otvore, a cijela Đakovština otvori kapije i uresi avlije, kada poteče vino i zamiriši pečenka, otvore se srca i zatitraju grla, sokaci se zanjišu od pjesma i kola, zatrepere od šuštavih rubina, od prve ljubavi, milovanja i snivanja, od topota lipicanaca, lajanja bujtara, i pucanja bičeva: zabruji svijet u ritmu Slavonije, a svim svojim čulima znaš: stigli su nam jedinstveni Đakovački vezovi.
Gore istaknutim rečenicama započeo je Mirko Ćurić, dugogodišnji kreator scenskih slika kojima se ispred Đakovačke katedrale otvaraju Đakovački vezovi, priču koju smo ga zamolili da nam ispriča o ovogodišnjoj scenskoj slici „Sjaj nam sunce domovini slatkoj…”, kojom će se svečano otvoriti 58. Đakovački vezovi.
Već više od dva desetljeća Mirka Ćurića vežemo uz scenske slike, koje nam svaki puta donesu nešto novo iz bogate tradicijske baštine i prošlosti Đakovštine, a očito je kako još uvijek ima novih ideja koje se na jednoj od najljepših pozornica prikazuju čitavoj Hrvatskoj.
Scenarij svečanog otvaranja 58. Đakovačkih vezova nazvan je ove godine „Sjaj nam sunce domovini slatkoj…“, prema, barem u Đakovu, ponešto izmijenjenom najpoznatijem stihu Luke Botića koji se nalazi i na spomeniku na đakovačkom Gradskom groblju. Botić je izvorno napisao „sjaj mi“, a mi danas 161 godinu od njegove smrti njegove stihove doživljavamo kao zajedničku baštinu od ovim istom đakovačkim i slavonskim nebom.
U Đakovu i Kaštelima se petnaest godina održavaju Dani Luke Botića, jedinstvena kulturna manifestacija koja povezuje sjever i jug Hrvatske pa je primjereno da se u ovoj jubilarnoj godini i Đakovački vezovi dotaknu baš Luke Botića.
– U središtu scenske slike je kulturno-povijesni događaj iz 1854. kada Luka Botić dobiva prvu hrvatsku književnu nagradu – čitatelja Nevena – zarađuje osam zlatnih dukata i postiže nacionalnu slavu koja mu podiže ugled i kod njegovog mecene biskupa Strossmayera. U scenskoj slici susrećemo Luku Botića i njegovog najboljeg prijatelja Mirka Hrvata, kasnijeg predsjednika Hrvatskog sabora, biskupa Strossmayera i njegovog tajnika i pjesnika Jurja Tordinca te neke druge povijesne i izmaštane likove. Oni nam pokazuju jedno prijelomno vrijeme hrvatske povijesti, ali i narodnu svakodnevicu, običaje, međusobne odnose, uz neizostavan humor koji začini dramsku radnju. Naravno, sam tijek radnje je tajna, a oni znatiželjniji Đakovčani dio radnje mogu „uhvatiti“ i na generalnoj probi, dan uoči svečanog otvaranja, u četvrtak 4. srpnja 2024. – rekao nam je Mirko Ćurić, autor scenarija svečanog otvaranja 58. Đakovačkih vezova koje će i ove godine biti izravno prenošeno na Prvom programu Hrvatske televizije, u petak, 5. srpnja, s početkom u 21 sat.