Ovo je činjenično stanje; Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija po površini (5.353 četvornih km), ali istodobno najrjeđe naseljena i s najmanje stanovnika, oko 43.000. Etiketa “najsiromašnija hrvatska županija” dolazi od kombinacije slabe gospodarske razvijenosti, izrazite depopulacije, lošije prometne povezanosti unutar županije i nedostatka proizvodnih kapaciteta koji bi zadržali stanovništvo.
Pa ipak, postoji i podatak kako je LSŽ posljednjih godina bilježila i pozitivne pomake; imala je treći najbrži prosječni godišnji realni rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj od 2015. do 2023. (5,4%). Postoji i za to objašnjenje; dotična županija dugo je bila jedna od gospodarski najslabijih u zemlji, pa je relativni rast lakše postići. Također, rastu je pridonio i turizam, posebno priobalni, pa i ruralni, kao i činjenica da se najveći dio površine hrvatskih nacionalnih parkova (Plitvička jezera, Paklenica, Sjeverni Velebit) nalazi upravo u ovoj županiji. Pritom županija kontinuirano dobiva bespovratna sredstva iz nacionalnih i EU programa, što potiče gospodarsku aktivnost.
I sad ono najvažnije; vlast u LSŽ-u drži Hrvatska demokratska zajednica, i to praktički od osamostaljenja Hrvatske. Aktualni župan je Ernest Petry (HDZ), na dužnosti od 2021. godine, a na lokalnim izborima 2025. osvojio je novi četverogodišnji mandat s koalicijskim partnerima HSS-om, HSU-om i HBS-om, uvjerljivo pobijedivši protukandidata iz stranke LiPO Darka Milinovića.
Na parlamentarnim izborima 2024. godine u 7. izbornoj jedinici – kojoj LSŽ pripada, zajedno s dijelovima nekoliko susjednih županija – HDZ je pobijedio s 41,31 posto glasova, ispred SDP-ove koalicije s 25,37 posto. Gledano samo po gradovima i općinama unutar same županije, rezultat je još izraženiji; HDZ je slavio u sva četiri grada, te u čak šest općina Ličko-senjske županije, s najvišim postotkom u Brinju (68,40%), Karlobagu (64,21%) i Lovincu (65,63%).
Na žalost, LSŽ ove je godine postala epicentrom jedne od najvećih političkih afera u Hrvatskoj posljednjih godina. Na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Gospiću zapanjujuća količina od otprilike 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, ilegalno dopremljenog iz Italije i Slovenije te prikupljenog od domaćih dobavljača, godinama je zakapana i odlagana na osjetljivom ličkom kršu. Među tonama smeća pronađeni su ostaci od obrade električne i elektroničke opreme, medicinski otpad, plastika te građevinski materijal, pri čemu je dio otpada klasificiran kao opasan i ekotoksičan.
Iako je afera u javnost dospjela tek u veljači 2025. godine spektakularnim uhićenjima, istraga je pokazala da je otrovna priča započela mnogo ranije. Prema navodima USKOK-a, ilegalno dopremanje i odlaganje otpada krenulo je početkom 2021. godine, dok satelitske snimke otkrivaju da je opsežna sječa šume na tom području, kao priprema za odlagalište, započela već u proljeće 2020.
Budući da je otpad odlagan i zakopavan izravno u nezaštićeno i izrazito vodopropusno krško tlo, stručnjaci su potvrdili da je zagađenje tla i podzemnih voda započelo odmah s prvim kamionima koji su istovarili svoj toksični teret. Samo u razdoblju od svibnja 2022. do travnja 2024. iz Italije je uvezeno više od 12.300 tona plastičnog otpada, koji je umjesto reciklaže završio zatrpan u srcu Like. Sve pod budnim okom revnih hrvatskih institucija. Gore piše pod čijim političkim pokroviteljstvom.
Detaljno vještačenje koje je proveo Geotehnički fakultet u Zagrebu otkrilo je zastrašujuće posljedice. Utvrđeno je nepovratno uništenje staništa na površini od gotovo 18.000 četvornih metara, a analiza tla pokazala je ekstremne koncentracije teških metala. Razine bakra bile su gotovo sto puta veće od dopuštenih, olova deset puta, dok je koncentracija antimona premašivala prirodne razine za čak 300 puta. Otpad je zakapan u slojevima dubokim četiri do pet metara, stvarajući tempiranu kemijsku bombu čije se razorne posljedice tek počinju u potpunosti shvaćati. Dio odloženog materijala klasificiran je pod opasnu kategoriju HP14 – ekotoksično, što znači da predstavlja izravnu prijetnju za biljni i životinjski svijet.
Najveći strah javnosti potvrdila je analiza podzemnih voda nizvodno od lokacije, gdje su pronađeni PFAS spojevi, poznatiji kao “vječne kemikalije”. Riječ je o iznimno postojanim i toksičnim tvarima koje se ne razgrađuju u prirodi, a povezuju se s nizom teških oboljenja, uključujući rak, bolesti jetre i bubrega te imunosne poremećaje. Iako Hrvatski zavod za javno zdravstvo uvjerava da je voda iz javnog vodoopskrbnog sustava sigurna za piće, upućeno je upozorenje stanovnicima koji koriste vodu iz vlastitih bunara i cisterni, čime je potvrđeno da opasnost od širenja zagađenja nije zanemariva.
Istovremeno, istraga USKOK-a razotkrila je sumnje na sustavnu korupciju. Uhićeni poduzetnik Josip Šincek i njegova supruga Monika, vlasnici tvrtke “Tipos resurs”, navodno su svjedočili da im je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić (HDZ) tražio mito od 500.000 eura kako bi inspektori “zažmirili” na ilegalne aktivnosti. Istraga je obuhvatila i lokalne dužnosnike, poput savjetnika u Ličko-senjskoj županiji Jerka Kostelca, koji je osumnjičen da je izdavao dozvole tvrtki iako je na lokaciji već bilo vidljivo gotovo 6.000 tona ilegalnog otpada.
Dok su institucije očito zakazale, građani su godinama uzaludno upozoravali. Građanska inicijativa “Gospić je naš dom” još je od 2022. godine slala prijave policiji, Državnom inspektoratu i lokalnim vlastima, dokumentirajući noćni prijevoz otpada fotografijama i snimkama kamiona. Njihovi apeli su ignorirani, kao i zahtjev da se otpad barem prekrije kako bi se spriječilo daljnje prodiranje otrova u tlo. Više od godinu i pol dana nakon otkrića i uhićenja, sanacija lokacije još nije započela.
Prvi natječaji za uklanjanje manjeg, površinskog dijela otpada su propali. Najveći izazov predstavlja uklanjanje 33.000 tona zakopanog i sa zemljom pomiješanog otpada, za čije zbrinjavanje Hrvatska nema kapacitete. Fond za zaštitu okoliša traži rješenje u inozemstvu, a procjenjuje se da će cijeli proces koštati najmanje 50 milijuna eura. Za to vrijeme, lička zemlja i voda i dalje trpe posljedice višegodišnjeg nemara i kriminala.
I, što mislite, kako će izgledati slika gospodarskog rasta Like u sljedećem razdoblju? Kako će se ubuduće prodavati turistički aranžmani na Plitvičkim jezerima, kajak-avanture na Gackoj, kakva je perspektiva Velebitskog piva, opojnoga nektra iz gospićke pivovare čiji je zaštitni znak lokalna izvorska voda, ili ličkih OPG-ova?
Groteskno je stoga nekidan u Gospiću zazvučala izjava istaknutog hadezeovca, dopredsjednika Vlade Ante Sanadera, kako “o ovom problemu mora govoriti isključivo struka”.
– Mi smatramo, to je pokazalo i dosadašnje bavljenje krizama koje smo prošli u ovih deset godina, da ovakve ozbiljne stvari mora rješavati struka. I dajemo apsolutnu potporu struci u svim segmentima, i ona mora dati odgovor kako i na koji način, kako najbolje riješiti probleme koje imamo tu – poručio je Sanader, uz svečani dodatak:
– Ovaj problem je stavljen u plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, i samim tim osigurana su i sredstva, i to je garancija da će se to riješiti. To je najvažnije za stanovnike Gospića, a mi smo kao odgovorna parlamentarna većina i Vlada garancija da će se to i riješiti, na zadovoljstvo građana.
Da nije tragično, gotovo da bismo se nasmijali; odgovorna Vlada riješit će problem čiji je nezainteresirani (izuzev Mikulića i ortaka) promatrač bila godinama! HDZ i partneri na straži, a kamioni otpada u kolonama stižu u Liku i nezaustavljivo je truju… Srećom za HDZ, kada god mu zaškripi, pa i bolno zapeče ili nezdravo zapuše kao u Lici, uvijek se može osloniti na svesrdnu pomoć oporbe. Tamo otkuda dopiru vapaji ogorčenih i ojađenih Ličana – zadnji koji bi na njihovoj muci trebali parazitirati su Hajdaš-Dončić, Benčićka, Oreškovićka, Raspudići, Grmojina glava u tv-kadru dok se javnosti obraća lokalna incijativa za spas zagađene Like. Umjesto da puste da se Likote sami obračunaju s onima koji su ih zagadili, ambiciozni rušitelji HDZ-a i partnera traže svojih pet minuta slave tamo gdje to nije potrebno.
A, bogami, i na terenu na kojemu objektivno nemaju što tražiti. Naime, na istom spomenutom obraćanju Sanader nije propustio najaviti i ovo:
– Gospić će opet biti utvrda HDZ-a i HDZ će opet pobijediti sa svojim koalicijskim partnerima!
I kako uopće u to posumnjati? Najsiromašniji, najnenaseljeniji, najnerazvijeniji, a oduvijek vjerni HDZ-u. Zato Sanaderu ovdje treba vjerovati; pobjeda HDZ-a u Lici na kladionicama neće 2028. godine imati veći koeficijent od 1,30. Otprilike kao utakmica HNL-a Dinamo – Slaven Belupo.
Uzgred i zaključno; Plenkovića zadnjih nema ni blizu Gospiću, u zadnje vrijeme češće je u Kijevu no u Lici.