Komemorativno okupljanje koje je prije dva dana organizirao vukovarski SDSS otvorilo je pitanje načina na koji ta stranka govori o ratnim događajima u Vukovaru i odnosa prema osobama poginulim na srpskoj strani tijekom Domovinskog rata.
Prema objavi SDSS-a, okupljanje je održano kako bi se sudionici „prisjetili poginulih u ratu u ovom gradu i njegovoj okolini devedesetih godina prošlog veka“.
Okupljanje je započelo u crkvi Svetog oca Nikolaja, gdje je služen parastos. Nakon toga sudionici su otišli do groblja poznatog u javnosti kao „groblje šajkača“, odnosno lokacije koju SDSS u svojoj objavi naziva srpskim vojničkim grobljem „Aleja“.
Upravo su naziv i karakter tog groblja jedan od ključnih elemenata polemike koja se razvila nakon objave fotografija i izvještaja o okupljanju.
Prema dostupnim podacima, na toj se lokaciji nalazi 26 grobnih mjesta. Prema podacima iz istraživanja o vukovarskim vojnim grobljima, 19 grobnih mjesta pripada pripadnicima Teritorijalne obrane, srpskih paravojnih postrojbi i drugih srpskih formacija koji su poginuli tijekom borbi u Vukovaru. Za preostalih sedam navodi se povezanost s vojnim strukturama, pri čemu su neki poginuli izvan Vukovara, uključujući područje Bratunca u BiH.
Pritom se otvara pitanje može li se govoriti o pomirenju ako se na mjestu gdje su pokopani pripadnici srpskih oružanih formacija odaje počast bez jasnog konteksta njihove uloge u ratu i razaranju Vukovara.
U konačnici, ostaje (i) pitanje kako istodobno graditi suživot i pomirenje, a pritom ne relativizirati činjenice o ratu, žrtvama, odgovornosti i ulozi pojedinih vojnih i političkih struktura…