
I danas, osam desetljeća poslije sloma nakon četverogodišnje egzistencije, Nezavisna Država Hrvatska ostaje jedno od najosjetljivijih i najčešće raspravljanih pitanja u hrvatskom javnom prostoru. U društvu su i dalje prisutni različiti interpretacijski i politički prijepori, a rasprave se nerijetko vraćaju na povijesni kontekst i njegove posljedice.
Zanimljivo je, u tom smislu, podsjetiti na stavove prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, izrečene 24. ožujka 1990. u Sinju, u vrijeme političkih previranja i uoči demokratskih promjena.
– Pa zašto onda u (programu Hrvatske demokratske zajednice) vide obnavljanje ustaštva, nekakve Nezavisne Države Hrvatske? Ne! Mi smo jasno rekli; ne želimo obnavljati nikakvu NDH, koja je nastala i nestala u Drugom svjetskom ratu – poručio je tada Tuđman.
Naglasio je tom prilikom i ovo:
– NDH, unatoč povijesnoj težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom, nije donijela hrvatskom narodu slobodu, a počinjeni zločini ostavili su dubok trag u povijesnoj percepciji tog razdoblja – rekao je Tuđman, dodajući kako su upravo povijesni procesi unutar antifašističkog pokreta omogućili kasniji institucionalni razvoj hrvatske državnosti.
Sličan kontinuitet njegovih stavova vidi se i u odnosu prema Josipu Brozu Titu, o kojem je govorio s izraženim poštovanjem u intervjuu za Polet 1989. godine.
– Imao je hrabrosti, odvažnosti i državničke dalekovidnosti da se suprotstavi Staljinu u ono doba kad je pred Staljinom klečala čitava Istočna Europa… – istaknuo je tada Tuđman.

U kasnijim istupima, uključujući i razgovor za državnu televiziju 1997. godine (možete ga pogledati OVDJE), Tuđman je Tita opisivao kao važnu povijesnu figuru koja je, kako je naveo, kroz antifašistički pokret i poslijeratni ustavni razvoj pridonijela stvaranju institucionalnih temelja hrvatske državnosti.
– Titov antifašistički pokret doveo je hrvatski narod na stranu pobjedničkih, demokratskih sila…, što je omogućilo da se stvore pravne osnove za samoodređenje i proglašenje samostalne Hrvatske – kazao je Tuđman.
Ovi povijesni citati i danas se često koriste u javnim raspravama kao referentna točka različitih tumačenja hrvatske novije povijesti i političkog nasljeđa.

