Knjiga „Priče o ritskim šumama Vukovarskih dunavskih ada – Homilije o vremenu“ autora Zvonimira Grgljanića, diplomiranog inženjera šumarstva iz Vinkovaca, donosi jedinstven spoj znanosti, prirode i filozofije, potvrđujući se kao prva znanstveno-stručna monografija o poplavnim šumama hrvatskog Podunavlja, ali i druga takve vrste u Hrvatskoj.
Ovo opsežno djelo, nastalo u Vinkovcima, obuhvaća prostor od Borovske do Šarengradske ade, naglašavajući iznimnu vrijednost poplavnih, aluvijalnih šuma vrba i topola – ne samo kao prirodnog bogatstva, nego i kao ključnog segmenta očuvanja bioraznolikosti i okoliša. Autor kroz više od stoljeća dug vremenski presjek analizira razvoj šumskih zajednica, potkrijepljen tablicama, grafikonima i kartama.
– Šumu treba znati čitati kroz vrijeme, kao što treba znati čitati i Bibliju – napominje Grgljanić, naglašavajući kako je upravo vrijeme, uz prostor, temelj razumijevanja održivog gospodarenja šumama.
Knjiga, međutim, ne ostaje samo u okvirima šumarstva. U njezinu povijesnom dijelu obrađeni su i složeni društveni i politički konteksti prostora hrvatskog Podunavlja. Autor se osvrće na uzroke Domovinskog rata, ali i na još uvijek neriješeno pitanje granice s Vojvodinom od 1991. godine. Posebnu težinu daju fotografije snimljene na tzv. „ničijoj zemlji“; na Vukovarskoj, Mohovskoj i Šarengradskoj adi te lokalitetu Hagl, područjima koja, iako katastarski pripadaju Hrvatskoj, ostaju nedostupna hrvatskim šumarima.
– Priroda i vrijeme ne poznaju granice, ali čovjek ih često ne zna razumjeti – poručuje autor, dodajući kako su upravo te nelogičnosti dodatni motiv za pisanje ove knjige.
Središnji dio knjige posvećen je utjecaju Dunava i čovjeka na promjene riječnih otoka i šumske vegetacije. No, kako bi sadržaj približio široj publici, Grgljanić uvodi i priče o neobičnim prirodnim pojavama, sudbinama ljudi i paralelama koje povezuju prostor i vrijeme.
– Kako se odnosimo prema prirodi i vremenu koje nam je dano, tako se odnosimo i prema Bogu – objašnjava autor filozofsku nit knjige, zbog koje ona i nosi podnaslov „Homilije o vremenu“.
Inspiraciju za završnu poruku pronašao je u „Priči o vremenu“ Siniše Glavaševića, dok se misaono oslanja na poznati Kantov postulat: „Najveće dostojanstvo čovjeka jest da istražuje ono što se dade istražiti i da se pokloni pred Neistraživim.“
Riječ je, dodajmo za kraj, o impresivnom izdanju formata 24 x 30 cm, tvrdog uveza s 248 stranica. Podijeljena je na 23 poglavlja i sadrži 136 fotografija, 31 tablicu, 24 geografske karte, šest dokumenata, tri grafikona, dva crteža i jednu sliku. Također, sadrži riječ autora, recenzije prof. dr. sc. Marija Božića i mr. sp. Željka Mayera, dipl. ing. šum., sažetak na engleskom i njemačkom jeziku, rječnik (glosarij) s 217 stručnih pojmova i 10 latinskih citata, popis 104 korištene literature, te pogovor i bilješku o autoru.
Lektorski rad potpisuje dr. sc. Vlasta Markasović, sažetak na njemačkom jeziku je napisala prof. Rejhana Nuhanović Tadijan, a grafičkom pripremom se bavio Dražen Bota. Financijsku potporu pružili su: tvrtka „Satis“ d.o.o., trgovačko društvo „Hrvatske šume“ d.o.o., Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko šumarsko društvo.
Knjiga je objavljena u vlastitoj nakladi autora i urednika Zvonimira Grgljanića, dipl. ing. šum., tiskana je u zagrebačkoj tiskari Denona d.o.o., a u prodaji je od 6. siječnja 2026. godine u knjižari „Nova“ u Osijeku po cijeni od 39 eura.