PIŠE: Ante JUKIĆ
Katolička Crkva 28. kolovoza slavi svetog Augustina, jednog od svojih najvećih svetaca uopće. Rođen 13. studenog 354. u Tagasti (današnji Alžir) od oca Patricija i majke Monike, Augustin je proveo izrazito burne i raskalašene mladenačke dane, koji ničime nisu dali naslutiti kakav će kršćanski autoritet do kraja života postati.
Za razliku od supruga koji je bio poganin, Monika je bila kršćanka, i upravo je ona najzaslužnija za Augustinov bijeg od poroka i ispraznosti. I sama buduća svetica, Monika je uporno molila za sinovo obraćenje, no bio je to dug i trnovit put. Možda i ključni trenutak Augustinova života bio je onaj kad je, dok je obavljao službu u Milanu, u ruke dobio životopis svetog Antuna Pustinjaka. Antunov život u pustinji, u samoći, molitvi i pokori, na Augustina je ostavio dubok dojam i to je bila svojevrsna prekretnica njegova života.
Svoje obraćenje Augustin je opisao u svom najpoznatijem djelu, Ispovijestima. Svoju dušu sveti Augustin je u potpunosti predao Gospodinu u 32. godini života. Sakrament krštenja primio je u uskrsnoj noći 23. travnja 387. iz ruku milanskoga biskupa, svetoga Ambrozija, zajedno sa svojim sinom Adeodatom, kojega je dobio iz jedne nezakonite mladenačke veze.
Nakon smrti majke Monike, Sveti Augustin se 388. vratio u rodni zavičaj, a 391. zaređen je za svećenika. Pet godina kasnije postao je i biskup u Hiponu, drugom po važnosti gradu rimske Afrike. Svećeničku i biskupsku službu Augustin je obavljao revno, a posebno se isticao propovijedima, koje su i najveći dio njegove ostavštine. Za vrijeme biskupske službe napisao je i svoje drugo veliko djelo, O Božjoj državi.
Sveti Augustin preminuo je 28. kolovoza 430. godine u Hiponu. Ovaj veliki svetac i teolog može biti uzor svima onima koji su zalutali u svom kršćanskom životu, kao dokaz da je Bogu sve moguće i da za istinsko obraćenje nikad nije kasno.