PIŠE: Ante JUKIĆ
Današnji slavljenici jedni su od najpoznatijih suputnika u kalendaru Katoličke Crkve. Gotovo uvijek dolaze u ‘paketu’, na spomen jednog, odmah vam na pamet padne i drugi. Nešto kao Filip i Jakov, Euzebije i Polion.
Ćiril i Metod poznati su i kao Solunska braća, po gradu u kojem su rođeni, u prvoj polovici devetog stoljeća. No, osim toga, njih dvojica bili su i prava braća, sinovi bizantskog vojnog zapovjednika Leona. Nije toliko poznato kako je mlađi brat Ćiril rođen kao Konstantin, ime po kojem ga se danas spominje uzeo je nakon zaređenja, netom prije smrti.
Obojica su se od najranijih dječačkih dana odlikovala mudrošću, Ćiril pogotovo. Metod je uslijed političkih i crkvenih napetosti polovicom devetog stoljeća napustio svoj položaj upravitelja u istočnoj Makedoniji, te se povukao u samostan na Olimpu u Maloj Aziji, gdje je jedno vrijeme živo u osami. Ubrzo je i brat krenuo njegovim stopama, no nakon nekoliko godina provedenih u samostanu, po nalogu tadašnjeg bizantskog cara Mihaela III. poslani su kao misionari u južnu Rusiju, među tursko-tatarske Hazare.
Ključni dio njihovih života počinje nakon povratka iz Rusije, kad im je povjeren zadatak širenja kršćanstva slavenskim narodima u Moravskoj. Ćiril je sastavio glagoljicu, prvo slavensko pismo, i na jezik makedonskih Slavena preveo osnovne crkvene knjige. Svojim djelovanjem braća su izazvala otpor njemačkog svećenstva, koje je bilo protivnik slavenske liturgije, smatrajući kako se vjerski obredi mogu vršiti samo na tri sveta jezika – hebrejskom, grčkom i latinskom.
Nakon Moravske put ih vodi u Rim, gdje su pred papom Hadrijanom II. obranili bogoslužje na latinskom jeziku. Ćiril je i preminuo u vječnom gradu (869.), vrlo mlad, u dobi od samo 42 godine. Nakon bratove smrti i pokopa uz najveće počasti, Metod se vratio Slavenima, u Panonsku metropoliju. Njezino sjedište bilo je u Sirmiju, današnjoj Sremskoj Mitrovici. Zbog ponovnog sukoba slavenskih apostola i germanskih misionara, Metod je završio u zatvoru, a pušten je tek na zahtjev pape Ivana VIII. Preminuo je na Cvjetnicu 885. godine.
Solunska braća Ćiril i Metod ostavila su veliki trag u povijesti kršćanstva. Svojim djelovanjem približili su slavenske narode zajednici europskih kulturnih naroda, te su postavili temelje slavenske književnosti i na neki način stvorili prvi slavenski književni jezik.
Za svoje zaštitnike uzela ih je i župa u vinkovačkom Radićevom bloku, kojoj želimo blagoslovljeni crkveni god!
