Vinkovački gospodarstvenik i saborski zastupnik Petar Šimić je u Hrvatskom saboru u ime Kluba zastupnika HDZ-a predstavio prijedlog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena kojim se želi urediti različite mjere kontrole cijena u izvanrednim okolnostima, naročito proizvode iz potrošačke košarice sa zaštićenim cijenama i učiniti je pristupačnom i priuštivom, osobito najranjivijom skupini građanima.
– Prijašnji zakon donesen je davne 1997. godine, prije nego što su se u potpunosti mogle predvidjeti sve izvanredne situacije koje bi mogle uzrokovati znatne nestabilnosti na tržištu i uvelike utjecati na životni standard građana. Među ključnim mjerama, odnosno izmjenama, je transparentnost cijena što znači da će trgovci imati obavezu redovito objavljivati i ažurirati cijene svojih proizvoda na Internet stranicama, a uz to dužni su omogućiti nesmetan pristup digitalnim alatima koji će u realnom vremenu osigurati mogućnost usporedbe cijena – najavljuje Šimić.
Zakonom će, dodaje Šimić, biti omogućeno i praćenje promjena cijena. To znači da će svaki trgovac morati, uz trenutnu maloprodajnu cijenu, jasno naznačiti prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na točno određen dan.
– Propisano je da ukoliko s izdvojene police nestane iz ponude određenog proizvoda sa zaštićenom cijenom, trgovac je dužan isti dan na policu staviti isti ili sličan proizvod. Ne može se dogoditi nestašica bilo kojeg proizvoda s ograničenom zaštićenom cijenom.
Novi Zakon jasno propisuje i kazne (proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće) za one koji ne poštuju propisane mjere;
– trgovci-pravne osobe mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 €;
– odgovorne osobe u pravnim osobama mogu biti kažnjene s 1.000 do 4.000 €;
– fizičke osobe obrtnici i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost mogu biti kažnjeni s 1.000 do 20.000 €;
– trgovci-fizičke osobe mogu biti kažnjeni s 1.000 do 6.000 €;
– uz novčane kazne, zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.
– Novi Zakon nije usmjeren samo prema trgovcima nego i na proizvođače, distributere i uvoznike. Svi u opskrbnom lancu trebat će dati svoj društveni doprinos, smanjiti marže, smanjiti cijene repromaterijala i svojih proizvoda, smanjiti dobit da bi zaustavili inflaciju – dodaje Šimić naglašavajući da je Vlada RH upravo za pomoć i zaštitu gospodarstva i građana od rasta cijena energeneta svojim dosadašnjim mjerama vrijednim 6 milijardi i 473 milijuna € uspjela sačuvati koheziju društva, ali i gospodarski rast.
Sugovornik nadalje naglašava:
– Predlažem udrugama Potrošač i Halo, inspektore, koje su pokazale da mogu snažno i iznimno učinkovito mobilizirati hrvatske građane, da sljedeća akcija poziva potrošačima u kojoj trebamo sudjelovati svi bude KUPUJMO HRVATSKE PROIZVODE, jer na taj način potičemo hrvatsku proizvodnju i poljoprivredu, utječemo na samodostatnost odnosno smanjenje uvoza, gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta, smanjujemo i zaustavljamo inflaciju.
Hrvatska, navodi dalje Šimić, ima najveći gospodarski rast unutar EU, kreditni rejting nikada nije bio veći, nikada nije bilo više zaposlenih (1.710.000), nikada manje nezaposlenih (96.598)…
– Prosječna plaća u RH u odnosu na 2016. godinu narasla je 79%, minimalna plaća za 134%, sveukupni rast mirovina 74%. Bečki ekonomski institut za rujan 2024. ističe da najvišu prosječnu bruto plaću u regiji bilježi Slovenija s 2.337 €, slijedi Poljska sa 1.889 € i Hrvatska sa 1.829 €, čime smo preskočili Češku 1.795 € i druge zemlje u okruženju – napominje Šimić koji podvlači i to da je Hrvatska lider u povlačenju sredstava iz EU fondova čiji se daljnji priljev neće zaustaviti.
– Posljednji podaci govore da je do 6. veljače 2025. godine putem EU strukturnih i investicijskih fondova i NPOO razlika između uplaćenih sredstava iz EU proračuna RH i uplate iz proračuna RH u proračun EU iznosi 16,51 milijardi eura. A rezultati povučenih sredstava EU vidljivi su u svim dijelovima RH, dosegli smo više od 75% prosjeka razvijenosti EU.
Šimić u završnim rečenicama:
– Oporba Hrvatskom saboru želi minorizirati sve uspjehe Vlade RH predvođene Andrejem Plenkovićem, a inflaciju, rast cijena roba i usluga pripisati uvođenju eura i visokom PDV-u. Morate znati da od 27 članica EU njih sedam još nije uvelo euro; to su Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska i Danska i gotovo sve imaju veliku inflaciju. Češka i Mađarska, primjerice, 2024. godine imale su inflaciju 9,6%, a Hrvatska 3,1%. Također, bezobzirna je laž da najviše koristi od inflacije ima država. Nema, država smo svi mi. Svi prihodi idu u državni proračun, i vraćaju se nama, građanima. Za mirovine 11 milijardi €, za zdravstvo 4,8 milijardi €, za za znanost i obrazovanje 4,6 milijardi €, za promet i infrastrukturu 1,8 milijardi €, itd. gospodarstvo 1,7 milijardi, obrana 1,5 milijardi, poljoprivreda 1,2 milijarde… Hrvatski građani toga moraju biti svjesni – zaključio je Šimić.