PIŠE: Mladen KEVO
Sigurno se još sjećate legendarnog novinara Nove TV Andrije Jarka. Čitavo jedno desetljeće, od uhićenja Sanadera pa naovamo – najstrašnija kletva u Hrvata glasila je: `Da Bog da ti pred kuću ili stan Andrija Jarak došao u 6 ujutro!?` Jarak je bio prodoran i izuzetno obaviješten reporter. Ako bi on pred nečijim vratima osvanuo u 6 – Uskok stiže u 6.05! Ostale redakcije uopće nisu morale rovat informacije u Policiji, samo je trebalo družit se s Andrijom. Već par godina Jarak ima pametnijeg posla, vlastitu produkciju.
U mandatima bivših Glavnih državnih odvjetnika Mladena Bajića i Dinka Cvitana (s Tamarom Laptoš na čelu Uskoka) DORH i USKOK udarali su u same vrhove koruptivne hobotnice u Hrvata: u bivšeg premijera, bivšeg gradonačelnika Zagreba, bivše ministre, bivši vrh stranke, s kojom su Domoljublje i Lopovluk u Hrvatsku zagrljeni došli. Brojne su njihove Optužnice, istina, i pale. Ali ne zbog toga jer nisu bile valjane, nego jer su ih rušili pokvareni korumpirani suci. A na kraju DORH je preuzeo… Tko? Sudac! Bingo.
Danas Priča o Josipu Škoriću. Za imovno stanje vrha nove nacionalne političke kaste, sa samo pet stanova upisanih 1/1 te za tu ekipu gotovo mizernih 128.000 eura ušteđevine Škorić je bio `na dobrom putu` da uđe u one nekretninsko-financijske predatore hrvatskog proračuna čija se imovina u nekretninama i poznatoj štednji mjeri u milijunčekima eura. Dok za `nepoznatu štednju`, za slamarice, čarape, jorgane, Kajmansko otočje, i gdje se to danas keš već skriva – to nije pristojno ni pitati. Putem negdje je `zapeo`.
Ovo su Škorićevi novi grijesi: `Za poslove koje su u kući obavili djelatnici dvaju obrta u vrijednosti od najmanje 21.900,00 eura, troškovi ugostiteljskih usluga u jednom restoranu od 3.911,90 eura (toliko onaj iz Segeta smaže za predjelo), troškovi smještaja u hotelu u Rovinju od 997,90 eura, zrakoplovne karte od 2.424,26 eura. Kupoprodaja osobnog automobila rođaku III. okr. uz obročnu otplatu te podmirenje dijela kupoprodajne cijene u iznosu od 40.899,79 eura.` Realno, u nas, to je – `sitnež`!
Na pitanje novinara hoće li se kao resorni ministar osjećati odgovornim ako se Škoriću dokaže krivnja Butko `kravica`, gledajući ravno u kameru, rezolutno je odgovorio: Ne!!! Naime, kako bi se Butković mogao osjećati odgovoran za Škorićevu zloporabu ovlasti, kad ga je Butković samo predložio užem kabinetu Vlade koji se složio da je upravo Josip Škorić idealno rješenje za vodit HC te to predložio Vladi da ona predloži Saboru. Pa osjeća li se onda Uži kabinet Vlade odgovoran jer je on njihov prijedlog?
Ne! Uži kabinet ne može nikako biti odgovoran jer se znalo da je to kadrovsko rješenje čovjeka s istančanim radarima, AP-a osobno. Pa osjeća li se onda Andrej Plenković odgovornim? Otkud vam to? On ga je samo predložio, a Vlada jednoglasno odlučila kako je baš Josip Škorić idealno rješenje za voditi HC jer pruža sva jamstva da se farbanje tunela i brisanje magnetnih kartica s podacima o naplati tridesetak milijuna kuna dnevno keša na naplatnim kućicama u sezoni – više neće ponoviti. Neće, `majkemi`.
Pa onda Vlada mora biti odgovorna za odabir Josipa Škorića? Vlada ne snosi nikakvu odgovornost za to jer je Škorića izabrala saborska većina. Pa onda su oni krivi? Saborska većina ne može biti kriva jer iznad nje samo je Bog! A iznad njega Središnjica. Oni su samo potvrdili gotov prijedlog Vlade, usuglašen na vodstvu Stranke. Kužite kako to funkcionira? Kao u igri `Babe slijepe`: kad imaš povez preko očiju, hrpa ih je oko tebe, svako malo netko te opali po glavi, jer imaš povez na očima – nikad ne možeš pogodit tko.
Ključni kazneni krimen, kojem je Uskok pribjegao u ovom slučaju, glasi da je osumnjičeni, citiram: `Pogodovao, korištenjem autoriteta koji uživa, na temelju svojih ovlasti i rukovodeće uloge…`?! Znate li koga bi se sve moglo teretiti, osumnjičiti i pred kamerama uživo privoditi zbog `pogodovanja korištenjem autoriteta koji uživa na temelju svojih ovlasti i rukovodeće uloge`? Teoretski svakoga ili bilo koga u vlasti. A praktično 99% hrvatskih dužnosnika, posebno onih u Izvršnoj vlasti – dakle u Vladi.
Oni imaju najveću Izvršnu moć u državi. Njihov posao zahtijeva da donose stotine odluka. A svaka od njih zasniva se na `korištenju autoriteta kojeg uživaju na temelju svojih ovlasti i rukovodeće uloge`. Koliko takvih odluka samo u jednom tjednu mora donijeti npr. Ministar pomorstva prometa i veza Butković? Koliko ih donese Ministar graditeljstva Bačić? Koliko ih donese ministar policije Božinović? Koliko ministar obrane Anušić? A koliko tek AP? Jesu li sve one `nevino nedužne`… Ono, `malo morgen`.
ALI! U Turudićevoj kaznenoj ekspediciji u DORH-u nikad nijedna od njih neće biti niti propitivana, a ne daj Bože da će se po njoj postupati. Osim… Reci. Osim, ako… Reci, živo nas zanima! Osim, ako neki od spomenutih ili nespomenutih ministara ili državnih tajnika ili direktora javnih tvrtki ili bilo tko u Lijepoj našoj – ne bi došao u sukob s AP-om. E tad bi se `postupalo`. Žurno. Vrlo žurno. Ako se ništa krupnije ne bi iskopalo protiv te osobe, našlo bi se već neki SMS o nekom ručku, avionskoj karti, ulaznici za utakmicu.
A što se zapravo dogodilo? Ovo! Bilo je sunčano toplo jutro u Zagrebu. Imaginarni dijalog Banski dvori sjedište DORH-a tekao je ovako: `Dobro jutro šefe, ovdje Vaš dečko, znam da ste u velikoj gužvi, kratko ću, recite što ćemo? Za javljanja uživo u središnjim dnevnicima – koga na meniju želite ovaj tjedan? U lisicama naravno? Kekina već jesmo. I Kostanjevića smo. Imam par ideja oko tog, ali Vi recite… Prvo, Ivane, ljut sam na vas. Jako. Sve oko tog Hipodroma i pakiranja Tomaševiću ispalo je naopako. Smiju mi se…
Razumijem, Andrej, ali poduzeo sam sve što sam mogao; pa znate što sam sve morao obećati za protuuslugu ovima u BiH kako bi mi Galića mlađeg isporučili; sjetite se samo da nam je Mamić nedostupan godinama… Kosta se pokazao tvrđim orahom nego što sam mislio, ali odrapio sam mu još 60 dana u Remetincu pa nek’ razmišlja… A ni taj Tomašević uopće nije `zec` kako su me uvjeravali…Nego, imate li kakvu glazbenu želju iz mog djelokruga samo recite… Pa imam Ivane, imam, onog Josipa Škorića…
Ali, njega već jesmo pritvarali i otvorili proces… Znam, znam ali pasalo bi mi još malo… Osječki je `lega`, da Anušiću dodatno prišarafim jaja u ladici… I Butkoviću bi to bila nova javna šamarčina, poruka: `Butko, Butko, još si mi na radaru, još se koprcaš i još nisi preda mnom kleknuo onoliko ponizno koliko je to za moj ego potrebno…` OK, budemo nešto već našli, idem pogledati taj predmet iznova pa naredit mojima nek’ preslušaju sve tajne snimke. Bilo kom uvijek se može naći, samo, ako se hoće. A ja hoću. Bok. Bok.`
I tako, dok se AP u štićenoj koloni vozio preko Moldavije (kad se hapsi, on je uvijek na putu), zaobilazeći rusku okupacijsku enklavu Pridnjestrovlje, dok na dijelu ceste bez asfalta ostaje u oblaku prašine, jer ju upravo pretječe Vučićeva štićena kolona, dok obojicu muči `to be or no to be` ista noćna mora, koja glasi: `Neće nas valjda Zelenski smjestiti jednog baš do drugog na seansi u Odesi`… Dok se Anušićeva štićena kolona vozeći trakom samo za tramvaje, taxije i Anušića – zabija u civilni auto na jednom ZG raskrižju…
U sklopu manifestacije `Ljeto u Zagrebu`: USKOK privodi Josipa Škorića. Drugi put. Otužno, isprazno; za upućene gotovo gadljivo. A za obične građane, dakle, nezainteresirano umrtvljene Hrvate (i Hrvatice) nešto `čega već smo se nagledali, postaju već dosadni, jer ni od toga kao ni od stotinu sličnih ranijih predstava s hapšenjem, neće biti ništa`. Jer je pravomoćna osuđujuća bezuvjetna presuda u Hrvatskoj, nešto kao Hajdukova titula prvaka države u nogometu. Mnogi se nadaju, ali se boje da ju neće doživjeti.
I Ne! Ovim nipošto ne želim reći kako to za što se tereti Josipa Škorića nisu gospodarski kriminal i zloporaba položaja. Jesu. Hoću reći nešto drugo. Kad se godinama ODBIJA procesuirati afere iznad 10 milijuna eura, dok se s onima od 100 milijuna eura i više, od Borg grupe do Afere Plin za cent, postupa tako da prvo čekamo da prirodnom smrću umru Martina Dalić, Ante Ramljak ili Umirovljenik Dane kojem je jedno jutro od umirovljeničke crkavice na računu osvanulo 500 milijuna kuna, a Dane se drži i vitalan je…
U tim uvjetima Pravosudno Izvidnog Kordona prema svemu što vodi ka 30 smijenjenih ministara (i 20 nesmijenjenih) dok se inicijali `kralja svih lopova` ne smiju spomenuti ni u najtišem razgovoru u toaletu Uskoka – drugi put privoditi Škorića zbog avionske karte – kakvom su i ulaznicom za Vatrene počašćeni npr. bivši ministar financija Zdravko Marić i sadašnji šef DORH-a Ivan Turudić je `debilana`… Ali `show must go one`. Zato, savjet svima: pripazite dobro koga častite ručkom i tko vam farba stan…
P.S. Alan Coren (1938 – 2007) engleski satiričar, u jednoj od svojih emisija na BBC-u, izjavio je, citiram: `Demokracija se sastoji u biranju diktatora – Nakon što su vam oni rekli sve što želite čuti`. Za oligarhijske vlasti u nizu država, od kojih su neke već tiranijskog tipa, Zapad je smislio jedno nedužno ime: `iliberalne demokracije`. U jednoj takvoj upravo živite. A gdje su vam dokazi za to `pametni Kevo`?! U tri ovakve kolumne od po 1.500 riječi ne bi stali. Evo najnovijeg. U istoj Državi, za iste Lokalne izbore, isti Ustavni sud: za jedan Glasački listić na kojem je redni broj imena kandidata prekrižen umjesto zaokružen (sa 7:6) donese odluku da je Listić važeći. A za isti takav u drugom slučaju da je Nevažeći? E, to vam se inače zove tiranija. Ali, ono, `hebeš i Kevu i tu tiraniju o kojoj nam svako malo drvi… Nego draga: naši Vatreni upravo pobijedili, ide Klupsko SP: dodaj mi daljinski, da se ne istežem iz trosjeda jer bih mogao nehotično koljenom prevrnuti hladnu pivu na stoliću…
* Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Budica.info.