Prošlonedjeljna prometna nesreća kod Vukovara, u kojoj su ozlijeđena dva motociklista, otvorila je pitanje pravne odgovornosti vozača automobila koji je, prema navodima jednog od motociklista, neodgovornim ponašanjem na cesti izazvao prometnu nesreću, premda s motociklima nije ostvario fizički kontakt, te se potom udaljio s mjesta nesreće.
Može li takav vozač ipak odgovarati? Dvojba je izazvala brojne komentare i rasprave na društvenim mrežama, a stručnjaci upozoravaju da zakon u ovakvim slučajevima poznaje više nijansi odgovornosti nego što se na prvi pogled čini. Upravo smo zato provjerili što kažu propisi i kako se ovakve situacije tretiraju u praksi.
Zavirili smo u Zakon o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) i Kazneni zakon RH (KZ RH) i stigli do zanimljivih spoznaja.
Ključno pitanje, dakle, glasi: je li fizički kontakt nužan da bi netko bio odgovoran za prometnu nesreću?
Odgovor je nedvosmislen; fizički kontakt NIJE nužan za utvrđivanje odgovornosti. Ključni element je uzročno-posljedična veza između postupanja vozača i nesreće koja je uslijedila.
ZSPC propisuje da svaki sudionik u prometu mora postupati tako da ne ugrožava druge sudionike i ne dovodi ih u opasnost, bez obzira na to dolazi li do kontakta ili ne.
Članak 51. ZSPC-a, primjerice, navodi sljedeće: „Vozač ne smije započeti pretjecanje ako to ugrožava sigurnost drugih sudionika u prometu.“
Upravo to se, prema navodu jednog od sudionika nesreće, dogodilo prošle nedjelje na cesti između Opatovca i Mohova. Dakle, ako vozač automobila pretječe kolonu i time tjera suprotni promet (npr. motocikliste) na naglo izbjegavanje, koje potom dovede do nesreće – on je svojim postupanjem doveo do nesreće, čak i ako nije došlo do fizičkog kontakta.
KZ RH, pak, (čl. 227. – Izazivanje prometne nesreće) kaže ovo: ako vozač kršenjem prometnih propisa izazove nesreću u kojoj nastane teža tjelesna ozljeda (što se u konkretnom slučaju dogodilo) ili smrt, može odgovarati kazneno.
Pritom je važno naglasiti da ni ovdje fizički kontakt nije nužan, jer je vozačevo ponašanje (propust ili protupravna radnja) izazvalo nesreću može odgovarati i dovelo do posljedica.
U sudskoj praksi u Hrvatskoj, pa i u EU općenito, postoji niz slučajeva u kojima vozači odgovaraju i bez fizičkog kontakta, ako su, npr., vozili agresivno, ugrozili druge sudionike ili prisilili druge na manevar koji je doveo do nesreće.
U tom slučaju, riječ je o izazvanoj prometnoj nesreći u kojoj se presudno gleda je li vozač postupao u suprotnosti s propisima te je li njegovo ponašanje bilo uzrok nesreće, čak i bez kontakta.
Umjesto zaključka, još jednom podvucimo debelim flomasterom; fizički kontakt NIJE nužan za utvrđivanje odgovornosti u prometnoj nesreći.
Ako se utvrdi da je vozač automobila pretjecao kolonu i ušao u traku motociklista te ih time doveo u situaciju da naglo koče, izbjegavaju ili izgube nadzor, onda je njegovo ponašanje izravni uzrok nesreće, i može biti odgovoran prekršajno i/ili kazneno, čak i ako nije došlo do fizičkog kontakta.