PIŠE: Ante JUKIĆ
Blagdan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije uobičajeno se slavi 8. prosinca. Kako je ove godine na taj datum ‘pala’ druga nedjelja došašća, a ona u liturgijskoj hijerarhiji ima prednost, tako je ovaj blagdan prebačen na ponedjeljak. Dakle, kalendarski je bio jučer, liturgijski je danas. Vjerojatno ništa protiv toga nemaju u Komletincima, budući da su dobili dodatni dan za proslavu svog crkvenog goda. Neka je sretno i blagoslovljeno žiteljima ovog pitomog mjesta nedaleko grada Otoka!
Spomen Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije često se krivo tumači među vjernicima. Mnogi se reći kako je to blagdan kojim obilježavamo pohod arkanđela Gabrijela Mariji i navještaj Kristova rođenja, ali to nije točno. To je Blagovijest, i slavi se, logično, 25. ožujka, devet mjeseci prije Božića. Tad je Krist začet po Duhu Svetom, a začela ga je Djevica Marija.
Današnji blagdan spominje se Marijina začeća, dana kad je Bogorodicu začela njezina majka Ana. Uz Veliku Gospu i Božić, ovo je najveći Marijin blagdan. Božić nas uči kako je Marija Bogorodica, Velika Gospa donosi istinu o Njezinom uznesenju na nebo dušom i tijelom, dok je blagdan Bezgrešnog začeća podsjetnik na Marijinu sačuvanost od ljage Istočnog grijeha. To su tri marijanske dogme, i ono po čemu se Blažena Djevica Marija razlikuje od nas običnih ljudi. Četvrta, preostala dogma, je ona o vječnom djevičanstvu.
Postoji, inače, jedna zanimljiva priča o Marijinoj bezgrešnoj naravi. Svi znamo i često citiramo onu zgodu iz evanđelja, kad je Isus spasio preljubnicu od kamenovanja. U evanđeoskom tekstu to nije zapisano, ali neki izvori navode i dodatak obraćanja svjetini. Krist je, naime, rekao: „Tko je bez grijeha, neka prvi baci kamen!“, a onda okružio pogledom oko sebe i dodao: „Mama, molim te spusti taj kamen na zemlju, na tebe se ovo ne odnosi!“.
Blažena Djevica Marija, dakle, nije Bog, ali nije ni običan čovjek. Ljudi su grešni i kao takvi nikad ne mogu biti kao Ona, no to ne znači kako je ne mogu slijediti i u njoj tražiti uzor.