Ekološka bomba pet kilometara od centra Vinkovaca!

Gradski muzej Vinkovci zaprimio je dojavu suradnika da je na zaštićenom arheološkom lokalitetu Dren (i njegovoj neposrednoj blizini), udaljenom oko pet kilometara od centra Vinkovaca, deponirana velika količina otpada. Na temelju dostavljenih fotografija u početku se činilo da je riječ o kombinaciji biljnih ostataka nastalih proizvodnjom bioplina te mješavini biljnog otpada i plastike.

No, izlaskom na teren, fotografiranjem, detaljnim pregledom i uzimanjem uzoraka utvrđeno je da se radi o kombinaciji kamene vune, plastike i drugih vrsta otpada koje nije bilo moguće točno identificirati.

To nije sve; kako je otpad deponiran uz sam rub čestica, preko puta su prokopani kanali kako bi se višak tekućine mogao cijediti u šumski kanal koji se nalazi s druge strane ceste i vodi prema Bosutu.

O nalazima su, kako doznajemo, obaviješteni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija u Vukovaru te Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Biđ–Bosut u Vinkovcima, s obzirom na potencijalne opasnosti za kulturno dobro i okoliš. Do sada prikupljeni podaci proslijeđeni su Državnom inspektoratu.

Ukoliko je riječ o otpadu iz proizvodnje bioplina, on može sadržavati željezo koje se koristi u proizvodnom procesu. Iako se u manjim količinama takav otpad može koristiti kao gnojivo, u pravilu se mora zbrinjavati kao otpad. Njegovo deponiranje i zaoravanje na arheološkim lokalitetima može povećati količinu željeza u tlu, što štetno djeluje na metalne arheološke predmete kojih na ovom prostoru ne nedostaje.

Međutim, još veću opasnost za okoliš predstavlja druga vrsta otpada za koju smo dobili informaciju da potječe iz plasteničke, hidroponske proizvodnje. Takav otpad također se mora zbrinjavati na odgovarajući način, a ne zaoravati na oranice. Jer, sadrži veliku količinu plastike koja će se usitnjavanjem s vremenom uključiti u ekosustav i imati štetne posljedice. Mikroplastika je jedan od najvećih suvremenih ekoloških problema i povezuje se s brojnim kroničnim bolestima i poremećajima.

Zemljište na kojem je otpad deponiran u vlasništvu je Republike Hrvatske. Uvidom u ARKOD sustav vidljivo je da ga koristi tvrtka Osatina grupa d.o.o. koja u neposrednoj blizini ima plastenike i postrojenje za proizvodnju bioplina.

Nije poznato tko je na državnom zemljištu koje koristi navedena tvrtka deponirao otpad iz poljoprivredne proizvodnje, tko je presjekao put radi odvodnje tekućine prema Bosutu te tko je tijekom siječnja dovoženjem otpada oštetio taj put. Također nije poznato što se planira s više od 500 kubičnih metara otpada koji bi morao biti zbrinut na siguran i propisan način.

Tko god da je odgovoran, a osobito ako postoji namjera širenja tog otpada po obradivim površinama – među kojima su i one zaštićene kao kulturno dobro – umjesto poljoprivrednih kultura moglo bi se „posijati“ trajno onečišćenje koje bi ugrozilo tlo, rijeku Bosut te potencijalno zdravlje ljudi i životinja.

Posebno zabrinjava činjenica da su na površini tla vidljivi usitnjeni komadi plastike, što upućuje na mogućnost da je dio takvog otpada već ranijih godina bio raširen i zaoran.

Treba li podsjećati da je poljoprivredno zemljište jedan od najvrjednijih resursa istoka Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije? Stoga je nužno zajednički (i ekspresno!) reagirati i spriječiti svako neodgovorno postupanje koje može trajno ugroziti taj nenadoknadivi prirodni i kulturni resurs. Halo, institucije, hajde malo radite svoj posao!