Stjepan Gašparović, kandidat koalicije HSS-SDP za vukovarsko-srijemskog, otvorio je zanimljivu temu; problematiku stočarstva u najistočnijoj hrvatskoj županiji.
– Nažalost, situacija je ozbiljna. Vukovarsko-srijemska županija ima ogroman potencijal u stočarstvu, ali taj potencijal nije iskorišten. Mi u Štitaru pokazali smo da je moguće – ne pričom, već djelima. Pokrenuli smo program obnove stočarstva i krajolika koji već daje konkretne rezultate. Dok drugi govore, mi smo djelovali – napominje u uvodu HSS-ovac Gašparović, aktualni načelnik Općine Štitar, koji ima konkretno iskustvo u obnovi stočarstva.
Što konkretno podrazumijeva program koji ste provodili u Štitaru?
– Krenuli smo od onog što smo imali; zapuštenih pašnjaka i problema s divljim svinjama koje su donosile afričku svinjsku kugu. Nismo čekali državu. U dogovoru s Ministarstvom kulture upisali smo naše krajolike u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, što nam je omogućilo njihovu revitalizaciju.
Koji su bili prvi koraci?
– Postavili smo električne pastire, napravili osnovne prilagodbe pašnjaka i krenuli s konkretnim mjerama: podjela dezinfekcijskih sredstava, istresanje vapna na poljske putove, organizacija lokalnih sustava za zaštitu. Rezultat? Niti jedno novo izbijanje kuge u Štitaru. Broj stoke raste, Štitar je trenutno jedina općina s pozitivnim trendom u stočarstvu.
S obzirom na to da ste načelnik općine, kako biste takav model preslikali na razinu Županije?
– Sustavno i realno. Županija mora prepoznati vrijednost naših krajolika kao temelj stočarske proizvodnje. Krajolici nisu samo dekor, oni su resurs. U razvijenim europskim zemljama stoka pase na pašnjacima, krajolici su aktivno upravljani, a stočarstvo povezano s turizmom i očuvanjem baštine.
Kada kažete “upravljanje krajolicima” – što to konkretno znači?
– Znači ustrojiti mrežu krajolika; obnoviti ih, urediti infrastrukturu, proglasiti ih kulturnom baštinom i na njima organizirati stočarstvo. To je osnova. Bez toga nema ni razvoja kontinentalnog turizma. Županija to može i mora učiniti – u roku od četiri godine, uz volju i znanje.
Kakav je odgovor državnih tijela na vaše inicijative?
– Uglavnom otpor. Nažalost, mnogi ne razumiju da Općina, sukladno Konvenciji o europskim krajobrazima, ima pravo upravljati svojim krajolicima. No, mi nismo odustali. Iako je bilo teško, danas naši poljoprivrednici sami održavaju većinu ograda. Kroz zajedništvo i povjerenje, izgradili smo sustav koji funkcionira.
Kakva je poveznica između stočarstva i demografije, koja je također gorući problem?
– Izravna. Tamo gdje postoji posao, perspektiva i sigurnost – ljudi ostaju. Statistika pokazuje da se u Štitaru zaustavio pad broja stanovnika. Ljudi vide smisao i ostaju. Politika mora biti smislena i sustavna, ne deklarativna. To želim prenijeti i na razinu Županije.
Koje bi bile vaše prve mjere kao župana na području stočarstva?
– Uspostava mreže krajolika i vraćanje stoke na pašnjake. Povezivanje stočarstva s kulturnom baštinom i turizmom. Ulaganje u infrastrukturu za male i srednje proizvođače. Sve to je realno i izvedivo. Kao što smo to dokazali u Štitaru; mjera po mjera, projekt po projekt – možemo i u cijeloj županiji.
Za kraj – što poručujete biračima?
– Slavonija je bila najbogatija kad je stoka bila na pašnjacima, a ne zatvorena u štalama. Vjerujem da ćemo to ponovno ostvariti, ne samo zbog gospodarstva, već i zbog identiteta, baštine i života na ovim prostorima. Ako želimo promjene, moramo ih početi stvarati!