Davor Benić, županijski vijećnik SDP-a i potpredsjednik Županijske skupštine VSŽ, prezentirao je zanimljivo istraživanje o životnim i poslovnim namjerama stranih radnika migranata iz izvaneuropskih zemalja u pogledu integriranja u hrvatsko društvo na području Vukovarsko-srijemske županije.
Benić je ujedno i predsjednik tročlanog Povjerenstva za procjenu kapaciteta integracije stranih radnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji čiji su članovi pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Mario Adamović i pročelnik Službe za opću upravu Tomislav Ćorić.
– Zanimljivo je kako je uopće došlo do formiranja povjerenstva. Naime, u nekoliko sam navrata s vijećničke govornice ukazivao na to da se Skupština često bavi skoro pa nebitnim temama dok se oko nas događaju ogromne promjene u smislu sve brojnijeg dolaska strane radne snage, a mi o njima ne znamo ništa; niti tko su, niti odakle su, niti kakve su im namjere… I da bismo se kao najviše političko tijelo u VSŽ, kad već država ne pokazuje interes, time trebali pozabaviti, a ne da se pravimo kako se ništa ne događa.
I u jednom je trenutku bivši župan Damir Dekanić istupio: „Jeste, u pravu si, svi vidimo kako imamo velike promjene u strukturi radne snage, a malo toga znamo o njima. Stoga ćemo oformiti povjerenstvo da to istraži i ti ćeš biti predsjednik povjerenstva pošto to stalno spominješ.“. Eto, upornost se isplatila.
Povjerenstva se, kako znamo, najčešće formiraju „da se ništa ne utvrdi“…
– U ovom slučaju nije tako. Kolege Adamović, Ćorić i ja smo se stvarno potrudili da sve napravimo najbolje što je moguće i smatram kako smo u tome uspjeli. Hvalevrijedno je razumsko razmišljanje bivšeg župana Dekanića koji prepoznao potrebu za ovu vrst istraživanja, kao i njegova nasljednika zamjenika župana koji obnaša dužnost župana Franje Oreškovića koji je također nastavio maksimalno „gurati“ projekt – dodaje Benić.
Uglavnom, zadaća povjerenstva bila pripremiti informaciju o kretanju stranih radnika te provesti detaljno istraživanje o životnim i poslovnim navikama, planovima stranih radnika za područje Vukovarsko-srijemske županije, kao i njihove stavove o integraciji u hrvatsko društvo (učenje hrvatskog jezika, vrijeme planiranog boravka, spajanje obitelji, potencijalno državljanstvo i dr.)…
Za provedbu istraživanja Povjerenstvo je angažiralo prof. emeritusa dr. sc. Deana Ajdukovića i prof. dr. sc. Dinku Čorkalo-Biruški, eminentne stručnjake s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Istraživanje je provedeno u prosincu 2024. i obuhvatilo je samo radnike iz Nepala, jer je njihov kontingent u VSŽ najbrojniji. U kvantitavnom anketnom istraživanju sudjelovalo je 94 strane radnice i radnika iz Nepala starosti od 19 do 46 godina. U kvalitativnom dijelu istraživanja provedene su tri fokusne grupe s ukupno 15 osoba; dvije grupe stranih radnika iz Nepala i jedna grupa domaćih radnika. Prema mjestu zaposlenja 55 je radnika Nepalaca iz Vinkovaca, a 39 iz Iloka – obrazlaže Benić koji smatra važnim napomenuti da je ovo prvo istraživanje u državi u kojem su kombinirana dva pristupa u jednom istraživanju, kvantitativni i kvalitativni.
Inače, prema podacima MUP-a iz lipnja 2024. na radu u VSŽ je bilo ukupno 2.396 stranaca, od toga 678 Nepalaca (539 u Vinkovcima).
– Istraživanje bi bilo nemoguće provesti bez nesebičnog sudjelovanja i pomoći poslodavaca iz naše Županije, tvrtki BOSO d.o.o. i KULIĆ – INVEST d.o.o. iz Vinkovaca i ITEKS d.o.o. iz Iloka koji su organizirali i ustupili nepalske radnike za istraživanje.
I…?
– Istraživanje je pokazalo kako Nepalci u Vinkovcima u prosjeku borave već 21 mjesec, a u Iloku nešto manje od godinu dana. Najviše Nepalaca, njih 40%, ima završenih 12 godina školovanja, dok ih 39% ima završenih 10 godina. U braku se nalazi njih 65,2%, od kojih 57% ima djecu. Djelomično su zadovoljni radnim uvjetima, nezadovoljni plaćom, a jedva djelomično zadovoljni uvjetima smještaja.
Također…
– U anketi su se izjasnili kako su doživjeli relativno malo neugodnosti od lokalnog stanovništva; 58,7% je izjavilo kako nisu doživjeli nikakve neugodnosti od lokalnog stanovništva, 18,5% da su doživjeli djelomične, a 22,8% da nisu doživjeli neugodnosti. Čak 83,6% ih navodi kako mogu u potpunosti ili djelomično prakticirati svoje kulturne običaje.
Sugovornik navodi još jednu zanimljivost iz istraživanja:
– Želju za trajnim ostankom u RH izrazilo je 62,3% anketiranih Nepalaca iz Vinkovaca, dok je samo 3,8% reklo čvrsto NE takvoj opciji. Visokih 71,7% vinkovačkih Nepalaca planira dovesti obitelj u RH, dok ih 5,7% otklanja tu mogućnost. Spremnost za štednju i kupnju kuće u okolici Vinkovaca izrazilo je 56,6% anketiranih, a 13,2% ih to ne planira.
Doznajemo i to da su nepalski radnici na upit anketara o tome bi li htjeli imati neki svoj prostor u Vinkovcima, osmišljen kao svojevrsni Zavičajni klub, reagirali vrlo pozitivno.
– O toj bi ideji gradske i županijske vlasti trebale ozbiljno razmisliti, jer populacija od više stotina radnika iz Nepala samo u Vinkovcima nije zanemariva brojka te bi i domaćem stanovništvu trebalo biti u interesu da se oni osjećaju prihvaćenije u sredini u koju su došli u potrazi za egzistencijom.
Benić umjesto zaključka:
– Važan je pokazatelj istraživanja da polazeći od broja prijavljenih Nepalaca u VSŽ (678), udjela oženjenih u uzorku (65%), imanja djece (57%) i prosječnog broja djece u obitelji (1,5) te udjela ispitanika koji su iskazali namjeru spajanja obitelji (55%), može se procijeniti da se radi o brojci od oko 240 supružnika i 320 djece različite dobi (vjerojatno školske) koji bi eventualno mogli doći spajanjem obitelji i zasnovati život u VSŽ u nekom budućem razdoblju.
Za kraj još i informacija o tome da je Povjerenstvo definiralo pet zaključaka:
-
ovo je istraživanje prvi korak u razumijevanju fenomena stranih radnika u VSŽ;
-
suprotno većinski uvriježenoj percepciji kako su strani radnici kod nas samo „u prolazu” većina ih ipak razmišlja o dovođenju obitelji i mogućnosti trajnog ostanka;
-
istraživanje je pokazalo kako su za uspješnu integraciju stranih radnika najvažnija dva aspekta: a) koliko se osjećaju prihvaćeni od domaćih ljudi; b) iskazuju li namjeru nastavka učenja hrvatskog jezika. Dakle, za uspješnu integraciju potrebno je dvosmjerno nastojanje i domaćina i pridošlica;
-
dolaskom stranih radnika domaći su radnici dobili veće plaće i osjećaj da ih poslodavci više cijene;
-
najvažnije pitanje glasi: što želimo s našim iseljenim prostorima? Državna i regionalna politika u srednjoročnom razdoblju mora donijeti jednoglasan stav o tom pitanju i sukladno njemu djelovati!