PIŠE: Ante JUKIĆ
Pisah nedavno o prednjem križnom ligamentu i mukama doktora dok gledaju nogomet, no nisu oni jedini koji pate. Ovih dana obratili su mi se kolege znanstvenici, prvenstveno fizičari i matematičari, koji također imaju štošta za reći igračima, trenerima i sportskim novinarima. Nije to, kažu. zbog nas odraslih i ozbiljnih ljudi, nego prvenstveno zbog djece i mladih. I oni također prate nogomet, upijaju ono što čuju, a u ovom slučaju to su često – laži. Možda malo grubo zvuči, ali drugog izraza nema. Istina je ponekad surova.
Na onih famoznih 120% već su oglušili, po tom pitanju izgubili su svaku nadu. Pokušali su sve, ali jednostavno ne ide. Sad im je to na neki način i postalo simpatično. Isto tako, ne trzaju više ni na loptu koja je okrugla, ni na utakmicu s dva poluvremena. Sve to još može proći. No, na neke stvari ne mogu zažmiriti i moraju reagirati. Evo, dakle, koje to znanstveno neutemeljeni izrazi, fraze i floskule muče moje prijatelje…
Našao se na pravom mjestu u pravo vrijeme
Objašnjenje:
Dovoljno je reći samo ‘na pravom mjestu’. Pravo vrijeme je upravo definirano pravim mjestom. I obrnuto. Ovako ispada da se može naći i na krivom mjestu u pravo vrijeme ili pravom mjestu u krivo vrijeme.
Na kraju krajeva
Objašnjenje:
Koristi se potpuno krivo. Izvorno značenje ove fraze je ‘uostalom’, no naši novinari koriste ju doslovno. ‘Na kraju krajeva’ u prijenosu nogometne utakmice uglavnom znači ‘u sudačkoj nadoknadi’, što je pogrešno.
Mreža se trese, ali s vanjske strane
Objašnjenje:
Što reći na ovo? Originalno, nema što. Ali na stranu originalnost, i ovo je krivo. Mreža se ili trese ili ne trese, kako se to može mreža tresti samo s vanjske strane?
Dao je zadnji atom snage
Objašnjenje:
Pojam snage u fizici je uveden baš kako bi se definirala sposobnost obavljanja rada. Snaga je vrijednost ili karakteristika koja definira nekog, ona se ne može trošiti. Auto uvijek ima jednak broj konjskih snaga, koliko god ga vozili. Troši se gorivo, a ono je energija. Nogometaš, dakle, može dati zadnji atom energije, ne snage.
Lopta (ni)je cijelim obujmom prešla crtu
Objašnjenje:
Ne može nešto cijelim obujmom (tri dimenzije) prijeći crtu (dvije dimenzije, jedna čak?). Dakle, u ovakvim situacijama ključna je horizontalna projekcija lopte na tlo (krug) i ona mora u potpunosti biti s jedne strane crte da bi bio gol. Ako ćemo gledati volumen, lopta može cijelim svojim volumenom prijeći crtu, a da nije gol. Zanima li nekoga detaljnije, može se javiti Budici, pa ćemo mu na terenu demonstrirati.
Kad se sve zbroji i oduzme
Objašnjenje:
Dovoljno je reći ‘kad se sve zbroji’, jer zbrajanje obuhvaća pozitivne i negativne brojeve. Oduzimanje nije ništa drugo, nego zbrajanje negativnih brojeva.
Minus i minus daju plus
Objašnjenje:
Ovu neistinu koriste mnogi, ne samo sportski komentatori. Uglavnom, minus i minus daju još veći minus. Minus puta minus, pak, daje plus.
Momčad koja propusti prilike, biva kažnjena
Objašnjenje:
Naravno, stvarno se zna dogoditi da momčad koja je bila bolja, ne uspije realizirati svoje prilike i na kraju bude kažnjena iz možda jedine prilike protivničke momčadi. No, ako ćemo gledati na većem uzorku, matematika (u ovom slučaju statistika) su neumoljivi. Momčad koja propusti veći broj prilika na kraju u većini slučajeva ipak pobijedi. Sama činjenica da stvara više prilika sugerira kako je ta momčad bolja, i upravo ta kvaliteta se uglavnom ogleda na rezultatu, jer gol na kraju ipak dođe, iz prve, druge ili pete prilike. Utakmice u kojoj lošija momčad preživi mnoštvo prilika protivnika i na kraju pobijedi su izuzetak, nikako pravilo.
2:0 je najgori rezultat
Objašnjenje:
Apsolutno netočno. Statistika pokazuje kako momčad koja povede 2:0 u 71% slučajeva pobjeđuje, a u čak 94 % slučajeva ne gubi utakmicu. Jedan uvaženi trener, trenutno na klupi cerićke Mladosti, znao je reći: „Mogu oni pričati što hoće o tom rezultatu, ali ja bih uvijek volio povesti 2:0“. Eto, čak i treneri ponekad mogu biti u pravu.
Svi ih vide kao iznenađenje
Objašnjenje:
Ako ih svi vide kao iznenađenje, onda to zapravo i nije iznenađenje. Po samoj definiciji istog, iznenađenje se ne može predvidjeti, nego samo konstatirati kad se već dogodilo. Predvidjeti iznenađenje je oksimoron.
Uvjeti su isti za sve
Objašnjenje:
Od traženja alibija u svim mogućim stvarima (sudac, teren, sreća, ozljede….) gore je jedino objašnjenje kako su uvjeti bili isti i jednima i drugima. Smisao sporta nisu isti uvjeti, nego uvjeti optimalni za dani sport. Jasno je kako lošiji uvjeti za igru uvijek pogoduju lošijoj momčadi.
Sudac je bio loš, ali nije utjecao na rezultat
Objašnjenje:
Kao netko uopće može ovo izgovoriti? Ako je sudac bilo loš, očito je donio krive odluke. Tko kaže da rezultat ne bi bio drugačiji, da je donio prave odluke? Ova izjava je u rangu one – operacija uspjela, ali je pacijent umro.
Da smo ono zabili…
Objašnjenje:
Rečenice koje u sebi sadrže ‘da sam/smo/su…’ same po sebi su besmislene, ali recimo kako to sad nije bitno. Ali, tko kaže da bi to bilo baš tako kako vi kažete da ste to zabili? Recimo ako gubiš 2:1 i u zadnjoj sekundi nadoknade promašiš penal, onda možeš reći „da smo to zabili, završilo bi 2:2 i izvukli bi bod“, to je logički ispravno. Ali, ako kod 0:0 u 20. minuti promašiš penal, pa na kraju izgubiš 2:1, logički neispravno je reći da bi završilo 2:2 jer ne možemo znati kako bi se utakmica razvila u tom slučaju. Ali ne, naši vrli novinari, treneri i igrači lijepo izdvoje jedan događaj i samo ga pribroje konačnom rezultatu, kao da bi se, eto, sve drugo odvilo isto.
Uvijek imaju sreće
Objašnjenje:
Osim što je naporna jer se radi o kukanju, ova izjava je i logički netočna. Sreća je upravo definirana time što je malo imaš, malo nemaš, ne možeš je uvijek imati/ne imati. Neki ljudi vjeruju u sreću, neki ne, no sve se svodi na isto. Ako priznaješ sreću kao takvu, onda priznaješ i to da je nekad imaš, nekad nemaš, pa se ne smiješ zbog nje žaliti. Ako ne priznaješ sreću, onda se opet ne smiješ zbog nje žaliti. ‘Uvijek imati sreće’ je oksimoron.
Sudac je imao ujednačen kriterij
Objašnjenje:
Imati kriterij upravo znači biti dosljedan, kriterij ili imaš ili nemaš. Pojam ‘neujednačen kriterij’ je oksimoron.
Nema govora o penalu/zaleđu…
Objašnjenje:
Upravo izgovorena rečenica je dokaz da ipak ima.
Svakog trenutka možemo očekivati kraj
Objašnjenje:
Netočno. Kraj se ne može svirati u svakom trenutku, nego samo jednom. Točno bi bilo, ‘u bilo kojem trenutku možemo očekivati kraj’.
Eto, dragi čitatelji, s ovom sintagmom o kraju bih i priveo kraju ovaj tekst. Ne zato što su ovo jedine obmane koje svakodnevno slušamo; ni blizu, nego kažu prijatelji znanstvenici kako ne bi htjeli više daviti. Treba nešto ostaviti i za neki sljedeći tekst. A i sam već polako ostajem bez snag.., ups, energije.
Ako mene pitate, meni je ovo blago rečeno smiješno. Zapravo, pošto znam da mi prijatelji ovo sigurno neće pročitati, mogu slobodno reći kako je ovo hrpa gluposti, a to stvarno izbjegavam pisati. Možda i jesu točne ove teze, ali koga to uopće zanima? Malo mi je neugodno što sam uopće pristao ovo prenijeti. Ali, što sam mogao? Ljudi su me pristojno zamolili, a nisam im htio izaći iz volje. Ipak se radi o renomiranim i uglednim imenima, čija riječ ima, mi smrtnici bi rekli težinu, dok oni više preferiraju izraz masu.
Uostalom, često se zna čuti kako je nogomet danas postao znanost, pa je onda valjda red i čuti što ta znanost misli o njemu…
* Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Budica.info.