Danas se obilježava Dan antifašističke borbe, državni blagdan Republike Hrvatske kojim se odaje počast početku organiziranog otpora fašizmu tijekom Drugoga svjetskog rata.
Datum 22. lipnja obilježava se u spomen na 1941. godinu, kada je u šumi Brezovica pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Smatra se prvom antifašističkom postrojbom u Hrvatskoj, ali i jednom od prvih organiziranih antifašističkih postrojbi u tada okupiranoj Europi.
Od osnutka Sisačkog partizanskog odreda antifašistički pokret u Hrvatskoj postupno je jačao, a sve veći broj građana uključivao se u narodnooslobodilačku borbu. Osnivanje odreda označilo je početak organiziranog otpora u Hrvatskoj, u kojem je tijekom rata sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
Na području Hrvatske tijekom Narodnooslobodilačke borbe formirane su 52 brigade, 17 divizija te pet od ukupno 11 korpusa Narodnooslobodilačke vojske.
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta djelovalo je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), koje je obavljalo najviše zakonodavne i izvršne funkcije. Godine 1945. ZAVNOH je prerastao u Narodni sabor Hrvatske, čime je tijekom narodnooslobodilačke borbe očuvan povijesni kontinuitet hrvatske državnosti i suvereniteta.
Dan antifašističke borbe stoga je jedan od važnih datuma suvremene hrvatske povijesti te podsjetnik na vrijednosti slobode, otpora fašizmu i drugim totalitarnim ideologijama, kao i na borbu za ljudsko dostojanstvo i pravo naroda na samoodređenje.