Epilog sudskog spora između predsjednika HGK Luke Burilovića i moje malenkosti napokon je ugledao svjetlo dana. Za početak, čestitke sudskom vijeću Županijskog suda u Zagrebu kojemu je za odluku o žalbama parničnih stranaka (nakon prvostupanjske presude Općinskog suda u Vinkovcima) bilo potrebno svega dvije godine. Manje četiri dana.
Podsjetimo, predmet spora bio je tekst pod naslovom ”Ne daj se, Luka… Onda kad najviše ne možeš, tad najviše moraš!”, koji sam objavio 11. svibnja 2021. godine, a u kojemu sam tematizirao Burilovićev akademski put. I pritom mu nanio štetu njegovu časti i ugledu objavom netočne informacije.
Sudski proces koji je uslijedio pokazao je sljedeće; u cijelom tekstu netočan je bio SAMO JEDAN JEDINI detalj; o tome da je Luka Burilović diplomirao u Banja Luci, na Panevropskom univerzitetu Apeiron. Što je doista netočno. Naime, Burilović je diplomirao na Univerzitetu za poslovne studije Banja Luka. Taj lapsus koštat će me 400 eura. Mnogo manje od 30.000 kuna koliko je LB kao tužitelj tražio u sudskom procesu.
Sutkinja Općinskog suda u Vinkovcima Marija Pavlović, međutim, Burilovićev ugled i čast koji su tim lapsusom (kojim kontekst priče nije promijenjen) povrijeđeni procijenila je na 400 eura.
Uz važnu napomenu; moj punomoćnik Hrvoje Plavšić i ja ostali smo uskraćeni za valjano obrazloženje sud(ov)a zbog čega je to Panevropski univerzitet Apeiron manje ugledna i časna visokoškolska ustanova u odnosu na Univerzitet za poslovne studije u istom gradu na kojem je LB tako maestralno briljirao?!
No, dobro; sada kad je napokon ova saga završena, evo još jednom inkriminiranog teksta s ispravljenim nazivom banjalučke obrazovne ustanove u kojoj se Burilović educirao:
Ne daj se, Luka… Onda kad najviše ne možeš, tad najviše moraš!
Luka Burilović opet je na nišanu! No, nije to nešto s čime se ovaj prekaljeni heroj Domovinskog rata s gotovo 1.700 dana ratnog puta ne zna i ne može nositi. Nagon za preživljavanjem aktualnog predsjednika Hrvatske gospodarske komore nabildan je – prema njegovom pripovijedanju – u rovovima na prvoj crti obrane jedine nam Lijepe naše. Lutajući internetskim bespućima naletjeli smo na fotografiju koja datira iz toga vremena, hrabri rodoljub Luka u rijetkim trenucima zatišja između dviju rovovskih bitaka – vješto izbjegavajući optiku neprijateljskih snajperista koji nikada nisu željeli ovu Hrvatsku – pronašao je vremena za fotosešn. Onako… Za povijest!
Posljednji u nizu ataka na našeg junaka – navodi portal Psihološko proljeće – vezan je uz raskorak sa Statutom HGK prema kojemu je za mjesto predsjednika krovnog udruženja hrvatskih gospodarstvenika potrebno 10 godina iskustva na upravljačkim pozicijama u gospodarstvu. Spomenuti portal navodi kako prema evidenciji Trgovačkih sudova u Osijeku i Zagrebu Luka Burilović nije bio direktor tvrtke Agrotehna iz Lipovca te kako stoga ne ispunjava formalne uvjete za obnašanje časne i odgovorne dužnosti šefa HGK.
Ima i onih koji se – ne ulazeći preduboko u meritum stvari – bave i pitanjem kako je uopće Burilović ranih 90-ih istovremeno mogao biti direktor Agrotehne i ratnik s prve crte bojišnice. Svašta! Pa, jednostavno; radni dan je provodio u direktorskoj fotelji, a potom, negdje oko pola 4 popodne, iz odijela u pancirku i – skok u rov. Na mrtvu stražu! Sve se može kad si dobro organiziran i istinsko domoljublje usisaš s kolostrumom…
Iz rova je Luka Burilović izvukao živu glavu i status ratnog vojnog invalida. Tih 1.690 dana ugrađenih u temelje hrvatske neovisnosti ostavilo je strašne posljedice po njegovo zdravlje; tešku tuberkulozu, ništa lakši bronhitis, blagu astmu i nespecificirane alergijske poteškoće.
No, unatoč nepreglednoj seriji teških dijagnoza koje je navukao u tim olovnim vremenima, duh Luke Burilovića ostao je neslomljiv. A motiv za cjeloživotnim učenjem neiscrpan. Pa je na Univerzitetu za poslovne studije Banja Luka 2007. godine briljantnim diplomskim uratkom na temu „Radno vrijeme, odmori i odsustva” članove komisije ostavio bez daha.
Naprosto, nema tog što heroj ove priče ne može premostiti. Uvjereni smo kako će i iz ove bitke izići kao pobjednik. Luka, ne daj se! Sad jer bitno! Ne odustaj, ne posustaj! Onda kad najviše ne možeš, tad najviše moraš! Iza najvećeg brda najčistije jezero spava…