Zdravo budi, Marijo, prejasna Zornica, Istočnog bez grijeha začeta Djevice…
Ovaj stih pjesme koju često slušamo u vremenu došašća danas je posebno aktualan. Crkva se 8. prosinca spominje Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije. Iako u očima većine vjernika nema toliko značenje, ovo je zapravo jedna od najvećih svetkovina Crkve, budući da ispovijeda dogmu o Marijnom izuzeću od ljage Istočnoga grijeha.
Mnogi vjernici ovaj blagdan krivo povezuju s pohodom arkanđela Gabrijela Djevici Mariji i navještenjem Kristova rođenja. To je Blagovijest, i slavi se, logično, 25. ožujka, devet mjeseci prije Božića. Tad je Krist začet po Duhu Svetom, a začela ga je Djevica Marija. Današnji blagdan spominje se Marijina začeća, dana kad je Bogorodicu začela njezina majka Ana. Opet logično, jer 8. prosinca pada točno devet mjeseci prije Male Gospe, Marijinog rođendana.
Uz Božić i Veliku Gospu, ovo je najveći marijanski blagdan. Božić nas uči kako je Marija Bogorodica, Velika Gospa donosi istinu o njezinom uznesenju na nebo dušom i tijelom, dok je blagdan Bezgrešnog začeća podsjetnik na Marijinu sačuvanost od ljage Istočnoga grijeha. To su tri marijanske dogme, i ono po čemu se Blažena Djevica Marija razlikuje od nas običnih ljudi. Četvrta, preostala dogma, je o njezinom vječnom djevičanstvu.
Postoji, inače, jedna zanimljiva priča o Marijinoj bezgrešnoj naravi. Svi znamo i često citiramo onu zgodu iz evanđelja, kad je Isus spasio preljubnicu od kamenovanja. U evanđeoskom tekstu to nije zapisano, ali neki izvori navode i dodatak obraćanja svjetini. Krist je, naime, rekao: „Tko je bez grijeha, neka prvi baci kamen!“, a onda okružio pogledom oko sebe i dodao: „Mama, molim te spusti taj kamen na zemlju, na tebe se ovo ne odnosi!“
Blažena Djevica Marija, dakle, nije Bog, ali nije ni običan čovjek. Ljudi su grešni i kao takvi nikad ne mogu biti kao Ona. Ipak, mogu joj se utjecati i slijediti njezin primjer pouzdanja i prihvaćanja Božje volje.
Neka je sretno i blagoslovljeno žiteljima Komletinaca koji danas slave svoj crkveni god!