Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava danas je u Hrvatskom saboru sazvao izvanrednu konferenciju za medije, a jedan od njezinih glavnih motiva postao je – Josip Broz Tito. Iako je u uvodu odbacio nagađanja o nestabilnosti vladajuće koalicije, Penava je glavninu političke poruke usmjerio na komunistički režim, njegove zločine i odgovornost njegova nekadašnjeg čelnika.
– Treba jasno osuditi komunistički režim i upirati prstom u njega kao odgovornog, kao i u sve njegove čelne ljude, počevši od Josipa Broza Tita – poručio je Penava, govoreći o planovima za dostojanstven ukop žrtava komunističkog režima i uspostavu spomen-područja.
Penava je ustvrdio kako je nakon više od 80 godina došlo vrijeme da se žrtvama osigura dostojanstven ukop, ali i da se jasno imenuju odgovorni za zločine počinjene nakon Drugoga svjetskog rata. Pritom je pozvao na društveni i politički konsenzus o osudi svih totalitarnih režima i iskazivanju pijeteta svakoj nevinoj žrtvi.
U svojem obraćanju osvrnuo se i na predsjednika SDP-a Sinišu Hajdaša Dončića, propitujući može li se komunizam smatrati sustavom koji je bio na „pravoj strani povijesti”. Penava je pritom poručio da se svatko tko se smatra demokratom mora jasno odrediti prema komunističkom režimu.
Kao primjer žrtava naveo je jamu Kamenjarku kod Benkovca, iz koje su, prema njegovim riječima, ekshumirani posmrtni ostaci 41 osobe. Pozivajući se na svjedočenja mještana i članova obitelji, ustvrdio je da su ubijeni zbog svoje nacionalnosti i vjere. Te navode i okolnosti stradanja treba promatrati u kontekstu postupka utvrđivanja identiteta i povijesnih činjenica.
– Svaki dan imamo novu jamu, svaki dan nove žrtve – dodao je Penava, naglašavajući da neidentificirani posmrtni ostaci ne smiju biti prepreka dostojanstvenom odnosu prema mrtvima.
No, uz legitimno pitanje rasvjetljavanja poslijeratnih zločina i dostojanstva žrtava, ostaje i politička činjenica da se Tito i osam desetljeća nakon završetka Drugoga svjetskog rata redovito vraća u središte javnih sukoba. U Penavinu slučaju, riječ je o temi kojom snažno obilježava političke nastupe i povlači crtu između onih koje smatra zagovornicima demokratskih vrijednosti i onih za koje tvrdi da nisu spremni nedvosmisleno osuditi komunizam.
Čini se da ni više od četiri desetljeća nakon njegove smrti, ni više od trideset godina od uspostave neovisne Hrvatske, maršal ne silazi s domaće političke pozornice…
Penava je, inače, na konferenciji govorio i o stabilnosti Vlade, poručivši da Domovinski pokret neće poduzimati poteze koji bi doveli do njezina rušenja. Osvrnuo se i na prijepore oko Ustavnog suda, koje je opisao kao političku blokadu, te na uklanjanje mauzoleja četničkom vojvodi Vukašinu Šoškočaninu, što je predstavio kao jedan od rezultata djelovanja svoje stranke.