U središnjem gradskom parku ovih dana završena je sadnja novih mladih stabala divljeg kestena. Riječ je o svojevrsnoj obnovi parka jer uklonjeno je šest starih i bolesnih stabla, a posađeno 16 novih.
– Prvi sam kojem je žao vidjeti kada se ruši stablo, ali posječena stabla su bila u stvarno lošem stanju i kao takva predstavljala opasnost za prolaznike. Morali smo to odraditi, obnoviti naš središnji park, učiniti ga sigurnijim i u konačnici ljepšim jer će sva ta mlada stabla narasti i onda ćemo ponovno imati i hlad i lijepe krošnje na koje smo navikli – kaže zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić na temu koja je vrlo zainteresirala sugrađane te dodaje kako divlji kesten nije bio slučajan odabir za sadnju:
– Pa u povijesnoj studiji sadnje stabala u ovom parku još iz doba Austro-ugarske nalaze se većinom divlji kesteni tako da smo odlučili u obnovi parka biti vjerni očuvanju povijesne baštine našega grada.
Ovo je tek dio zelene priče koja slijedi, a riječ je o tzv. pošumljavanju Vinkovaca…
– Vinkovci su među prvim gradovima u Hrvatskoj izradili Strategiju zelene urbane infrastrukture koja nam je temelj za sve buduće „zelene“ projekte i po kojoj u planu imamo u vrlo kratkom vremenu diljem grada posaditi preko dvije tisuće mladih stabala. Bilo da se radi o drvoredima u ulicama, obnovi parkova, prije svega Lenija, sadnji potpuno novog parka na Papuku, naš grad će biti sve zeleniji i zeleniji, a samim tim i zdraviji i ljepši za život.
U nekim dijelovima grada zasađena su uglavnom manja stabla, pretežno kuglaste forme, dok su u nekim drugim kvartovima zasađena velika stabla koja daju hlad…
– S tim pitanjem često se susrećemo, nerijetko se oko toga povede i bespotrebna rasprava. A u biti je vrlo jednostavno; naravno da ćemo iskoristiti priliku odnosno veći prostor kako bi posadili veliko stablo koje će osigurati hlad, no, u određenim dijelovima grada tako nešto jednostavno nije moguće zbog podzemne i nadzemne infrastrukture. Primjerice, kako je u nekim ulicama prostor za sadnju stabla od obiteljskih kuća i dvorišnih ograda udaljen tek dva metra ili manje, a ne smijemo zaboraviti ni podzemne instalacije koje na prvu ne vidimo, ali na njih isto moramo računati prilikom sadnje. Velika stabla u takvim prostorima mogu izazvati štetu i tu uvijek gledamo posaditi neku dekorativnu formu koja će biti i oku ugodna i primjerena za takav prostor.
Što je s Lenijama, kakvo je ondje stanje?
– U Lenijama također imamo određeni broj suhih i bolesnih stabala koja ćemo morati zamijeniti novima. Iako je to naš najveći park i taj će proces biti prilično opsežan, vjerujem kako ćemo uspjeti sve odraditi kroz jedan projekt kako bi sva nova stabla bila posađena u isto vrijeme. Naravno da ćemo paziti na vrste koje sadimo i da će Lenije u nadolazećim godinama biti lijepe kao i dosad.
Papuk je jedna posebna priča; s jedne strane sportska i dječja igrališta, prostor za druženje i odmor, a s druge novi veliki park?
– Na Papuku se u jednom dijelu upravo gradi najveće dječje igralište takvoga tipa u Hrvatskoj, sportski tereni za nekoliko sportova i prave oaze odmora za sve naše sugrađane. A uskoro ćemo i na drugom dijelu te uistinu velike površine od 12 hektara krenuti s oformljivanjem novog parka i to na otprilike osam hektara te ćemo u biti na samo kilometar od središta grada imati pravu malu šumu koju će građani moći koristiti za šetnje, trčanje, izlete i slično – zaključuje Romić uz podsjetnik da su i na izletištu Sopot također nedavno posađena mlada stabla te da su na 14 lokacija u gradu postavljene sjenice za odmor uz koje niču nove sadnice kao i na brojnim drugim lokacijama koje zajedno čine sjajnu vinkovačku zelenu priču.