PIŠE: Mladen KEVO
U zadnjoj kolumni napisao sam vam: `Sedam dana kasnije Iran je na koljenima. Za još sedam priča gotova.`. Ispravak netočnog navoda. Nije trebalo ni još sedam dana jer je priča bila gotova treći dan. Nakon što je sedam američkih B2 bacilo buster bombe od 13,5 tona težine na lokacije s nuklearnim postrojenjima u Iranu – rat je trenutno stao. Ono malo Iranaca što je preostalo u Teheranu pripadnici Iranske revolucionarne garde istjerali su na jedan trg natjeravši ih da slave!? Što slave? Shvatit će vrlo brzo…
Ostaci režima insceniraju proslavu. Potpunog poraza. Ovo je na razini velikosrpskog inata nakon Bljeska i Oluje te američkog 78-dnevnog bombardiranja Srbije 1999. godine: `Jest ćemo travu, ali ćemo nastaviti po svome, Život damo – Kosovo ne damo`, itd. Znamo kako je ta priča završila. I s Kosovom, i inače. Sedam mjeseci ima kako se Srbija urušava pobunom iznutra (sutra pratite Vidovdan). E, isto će tako Iranci jesti travu kako bi imali atomsku bombu. Jedino što će im se dogodit jest da će ju jesti, ali atomsku neće imati…
U Iranu Zapad nije ponovio grešku iz Iraka. Nije rušio režim. Tamo je smaknuo Sadama Huseina. Sada je ostavio živog Ajatolaha Hameneija. Na njemu je da Irancima objasni; zašto su stotine milijardi $ ulupane u iranski nuklearni program? U što je protrajbano četiri desetljeća iranskih pokušaja da izgradi sva ta postrojenja kako bi se dokopao atomske bombe? Kako je to sve nestalo u par minuta u kasnim noćnim satima? I što im je to Izrael zapravo nanio u samo deset dana? A na Irancima je da odluče što će dalje.
Ali, ovo nije kolumna o Iranu. Nego je tema ovo mjesto gdje mi svi živimo. Tema je Evropa i tema je Evropska unija, a Izrael nam bolje nego ijedan raniji primjer pokazuje gdje smo. A gdje smo? NIGDJE SMO! Kao Evropljana, kao EU, kao kontinenta, kao čimbenika od pola milijarde ljudi – nema nas nigdje, ne predstavljamo ništa. A oni koji su na EU izborima i u kadrovskim kuhinjama Brisela izlobirani da zastupaju nas – ne zastupaju ni same sebe, jer `oni misle – samo ono – što Trump poželi da misle`.
Pokušavajući objasniti svu šizofrenost političke situacije u koju je Evropa sama sebe dovela u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu poljski premijer Donald Tusk – inače bivši čelnik EU i jedan vrlo, vrlo bistar čovjek – ovako je to slikovito ilustrirao: `500 milijuna Europljana Moli 300 milijuna Amerikanaca da ih Brani od 140 milijuna Rusa`?! E, sad stavite to u ravan s prošlom kolumnom na temu kako 9 milijuna Izraelaca obriše pod s 90 milijuna Iranaca. Oni poraze deset puta brojnijeg – EU drhti od triput manjeg!?
Znate onu od Dine Dvornika: `Udri jače manijače ti u ritmu tom Gdje god si me udarao nastao bi lom`. Uz prijevod na hebrejski mogla bi se komotno pustit na razglase na trgovima i u šoping centrima Tel Aviva. Izraelci su pokazali cijelom Svijetu kako se to radi. Koliko god snažan udarac primili, uzvrate višestruko jačim protuudarom. Ničim izazvan Hamas im je pobio 1.200 ljudi i zarobio još 300. Odgovor je bila kaznena ekspedicija; prvo Hamas, pa Hezbolah, pa Iran – kao režiser i sponzor. I? I već 100 sati – mir blaženi.
Ne, nisam nikakav `ratni huškač pod krinkom analitičara ili intelektualca`. Mir ispred Rata. Pregovori iznad Prijetnji. Smirivanje umjesto Eskalacije. Ali, postoje one situacije kad vam fanatici nenajavljeno preskaču ogradu, ulijeću u Dnevnu sobu s mačetama ili s eksplozivom oko vlastitog pojasa kojim pod cijenu raznošenja samog sebe žele pobiti cijelu vašu obitelj i dignuti vam kuću u zrak. Kako ćete se obraniti tada? Summitom? Rezolucijom? Pozivom na smirivanje stanja? Pregovorima? Ponudit ga kavom?
Tu onda nastupa neki Volodimir Zelenski, koji organizira obranu svog Naroda. Tu onda nastupa neki Netanjahu koji kaže `Ovako ćemo sad`. Tu onda nastupa neki Donald koji kaže: `Vi ste ludi, ali ja sam još luđi…`. Prvog, inače, cijenim na svaki način. O drugom i trećem, inače, imam sasvim drugo i sasvim treće mišljenje. Ali, postoje one čuvene situacije u kojima vrijedi samo jedno pravilo: `Pusti priču – Djeluj`. I Postoji Evropa u kojoj neki smiješni, nemoćni, prilikama nedorasli ljudi – nastavljaju prodavati puste priče…
E to vam je EU, najrazvijeniji kontinent na Svijetu, mjesto gdje je rođena Zapadna civilizacija, koju danas vode luzeri profila Macrona i Ursule, te lokalni teklići profila AP. A u drugom ešalonu nastavnici tjelesnog i kick boksači kalibra Anušića, zaigrani lokalni dečki iz Antunovca koji nam uvode obvezni vojni rok te `umno` objašnjavaju kako je naša svijetla budućnost vezana uz 5% BDP-a Našeg novca – da Oni kupe gomilu najskupljeg oružja`. I što bi s njim da npr. Rusija napadne Litvu? Pa… Pitali bi SAD: što da radimo?
Hoću vam reći ovo! Poslije je bilo Rimsko carstvo pa Kršćanstvo – religija koja nas je svjetonazorski integrirala iz raznih plemena i naroda u jedinstven politički prostor. Ali MI, Evropa, iz koje je kolonizacijom drugih kontinenata rođena Zapadna (Znanstveno tehnološka) civilizacija, nastali smo u Antičkoj Grčkoj. Grčka filozofija oblikovala je način na koji i danas poimamo svijet oko sebe. Prosvjećena Atena i ratnička Sparta vodile su mitske bitke; obranivši Sredozemlje od Perzijskog carstva – omogućile su ovu Evropu.
Kako stoje stvari danas, 2.500 godina kasnije? Nikako! Od 30 najboljih svjetskih sveučilišta samo su četiri u Evropi, dakle Atena odavno nismo. A vojno više Izrael može napraviti u jednom danu zračne invazije na Iran, nego što je EU u stanju postići u tri godine pomaganja Ukrajini da se obrani od ruske invazije. Dakle, ni vojno odavno nismo Sparta. I u I. i u II. Svjetskom ratu `iz govana` u koja smo se uvalili, međusobno se poklavši, čupali su nas Amerikanci. Štitili su nas u doba Hladnog rata. I danas smo ovisnici o SAD-u.
Zašto priča o povećanju na 5% BDP-a za obranu neće piti vodu? Zato, jer prvo to nije 5%, nego je to 3,5% za naoružavanje plus 1,5% za logističku infrastrukturnu nadogradnju. Drugo, zato jer se ide linearno; i one države koje to mogu, i one koje realno ne mogu obvezuje se na to. Treće, Ursulinih 800 milijardi EU eura za naoružanje bilo je `Obećanje ludom radovanje` i njih nitko više i ne spominje. Četvrto i najvažnije; i dalje će EU imati 28 vojski, 28 vojnih stožera i 28 predsjednika ili premijera koji odlučuju.
Bez jedinstvene Evropske vojske, s jedinstvenim Evropskim zapovjedništvom – nema rješenja. EU vojska koja bi na razini 200 tisuća profesionalnih vojnika najviše razine izobrazbe trebala biti stacionirana na vanjskim granicama Unije (u Portugalu nitko nas neće napasti iz pravca Atlantskog oceana), ali po istočnom i južnom obodu od Finske, Litve, Latvije, Estonije i Poljske preko Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Bugarske do Grčke i Turske i Malte kao članice NATO saveza. Tamo smo morali biti `jučer`.
“Gospodine predsjedniče, dragi Donalde, čestitam i hvala za vašu odlučnu akciju u Iranu, bila je zaista izvanredna, nešto što se nitko drugi nije usudio učiniti. To nas sve čini sigurnijima. Večeras ćete u Haagu odletjeti prema još jednom velikom uspjehu. Nije bilo lako, ali sve smo ih nagovorili da potpišu pet posto. Postići ćete nešto što NIJEDAN američki predsjednik desetljećima nije mogao postići. Europa će platiti VELIKU cijenu, kao što i treba, i to će biti vaša pobjeda. Sretan put i vidimo se na večeri… Mark Rutte”
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da mu “uopće ne smeta” što je američki predsjednik Donald Trump objavio ovu njegovu ulizivačku poruku uoči summita NATO-a u Haagu, poručivši da “stoji iza svega što je napisao”. “U toj poruci napisao sam činjenične tvrdnje i nemam nikakav problem s time što ju je Trump objavio”, rekao je novinarima na početku summita. Na pitanje novinara osjeća li se zbog toga posramljeno, odgovorio je: “Apsolutno ne.” Za plaću od 40 tisuća eura sram leti u koš. I AP isto bi.
`Neke se stvari ne mogu kupiti novcem za sve ostalo…`, e tu čuveni slogan čuvene kartičarske kuće glasi malo drugačije od izvornog. `Za sve ostalo`… Tu su Nizozemci! Bilo da u formaciji Nizozemskog bataljuna UN-a u Potočarima u ljeto 1995. godine devet tisuća Bošnjaka mirno izručuju na strijeljanje hordama koljača generala Mladića, bilo da se 30 godina kasnije, u ljeto 2025. godine, Mark Rutte poput zadnje političke escort dame baca u naručje Donaldu Trumpu, ne bi li mu bar malo dirnuo u ego i prekratio let preko oceana…
Za kraj. U jednom istraživanju Amerikance su upitali: `Što misle o Bogu`? Pa je jedan mirno odgovorio: `Nemam ništa protiv njega – pod uvjetom da se s njim može sklopit neki dobar biznis!!?` Tako operira Trump. Pristajući na njegove ucjene o 5% izdvajanja za obranu EU luzeri Evropu srozavaju na razinu nekog narodnjačkog kluba koji Zaštitarskoj tvrtki plaća zaštitu. Postoji Izraelski poučak, koji kaže `Pusti priče – DJELUJ` I postoji EU koja priča puste priče i koja će Trumpu plaćati Zaštitu… U banani smo!
P. S. Naravno, sad će neki od vas uzvratiti s: `Pusti ti priču Kevo, nego izvoli objasni nam kakve veze ta visoka politika ima s našim životima; s mojim skupljanjem leževine u spačvanskoj šumi, s mojim radom na blagajni Lidla u Vinkovcima, s mojim neprodanim osušenim kulenom u Bošnjacima, s mojim OPG-om u Nuštru, s mojim praznim lokalom u Vukovaru ili s mojim iz podruma neplasiranim vinima u Iloku`? Ima najdirektniju moguću vezu. Ovu. Kao što u Marseju bijela francuska djevojka predvečer ne smije sama izići na ulicu, tako neće smjeti ni u Zagrebu. Kao što se ljudi u Zapadnoj Evropi boje otići na Božićni sajam, bojat će se i kod nas. Ova Hrvatska, zabetonirana u `šta je bilo` – potpuno je slijepa za `što bi moglo biti`. A moglo bi biti `mačeta i u našoj dnevnoj sobi…`. S ekipom koja sad vodi EU i s ovim njihovim domaćim isporučiteljima Hrvatske, to nije ni nerealno, ni daleka budućnost.
* Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Budica.info.