Kandidat koalicije HSS-SDP za župana vukovarsko-srijemskog Stjepan Gašparović poslao je završni dopis Vladi RH po pitanju povrata imovine Zajednice općina „Brodska imovna općina“.
– To je sigurno najvažniji i najveći imovinski zahtjev na području Slavonije. Volio bih da je taj zahtjev pokrenuo netko od većih općina i gradova, članova naše Zajednice općina, a ne Općina Štitar koja je najmanji član još od osnivanja 1873. godine. Najmanji član, ali punopravni član. Pravila iz Zakona o vlasništvu su takva da kada jedan član poduzme radnju u zaštitu zajedničke imovine, njegova radnja je pravno jednaka kao da su ju poduzeli svi zajedničari – pojašnjava Gašparović (HSS) koji naglašava zadovoljstvo time što se zahtjevu ipak priključilo više općina i Grad Županja te da Štitar nije usamljen u toj inicijativi.
– Ipak, zna se i tko se nije priključio. Nijedan član vladajuće stranke i njihovih partnera nije supotpisao zahtjev. Moralno, bilo bi dobro da su potpisali svi. Pravno, nije bitno.
A što je uopće Brodska imovna općina? Otkud općinama tolika imovina?
– Zalaganjem Bana Josipa Šokčevića i otpora mađarskom utjecaju, prilikom razvojačenja Vojne krajine, Zakonom iz 1871. godine određeno je da će polovica šuma po vrijednosti na području Vojne krajine pripasti zajednici općina, a druga polovica državi, odnosno Ugarskoj. Zakonom iz 1873. godine određeno je da će se zajednice općina koje upravljaju šumskom imovinom zvati „imovne općine“, a nosit će ime po bivšoj graničarskoj pukovniji na području koje su osnovane. U našem slučaju to je Brodska pukovnija sa sjedištem u Vinkovcima pa je zajednica općina dobila ime „Brodska imovna općina“.
Drugi važan za Zajednicu općina, navodi dalje Gašparović, bio je vinkovački načelnik Adolf Albrecht koji je na konstituirajućoj sjednici zastupstva (skupštine) 1873. godine izabran za njenog prvog predsjednika.
– Pod njegovim vodstvom općine su s državnom dogovarale koju će polovicu šuma po vrijednosti dobiti općine, a koju država. Nagodili su se da država dobije šumu najveće vrijednosti spremnu za sječu što je po vrijednosti polovica, ali po površini manje od 30%. Općine su dobile mlađu i lošiju šumu, ali više od 70% površine. Nakon što je država posjekla svojih 30% površine, došlo je na vidjelo kolika je zapravo vrijednost 70%, ali i vrijednost dugoročnog razmišljanja.
Sugovornik naglašava kako je prihodima od svoje ogromne imovine i dobrim upravljanjem Zajednica općina – Brodska imovna općina, učinila ovaj dio Slavonije jednim od najbogatijih dijelova Hrvatske.
– Palača Brodske imovne općine u centru Vinkovca izgrađena je od dijela kamata na glavnicu 1908. godine. Za više-manje sve puteve na svom području platila je dovoz kamena i kupila tucanik, financirala materijal za staze. Imala je znatan udio u izgradnji pruge Dalj-Vinkovci-Slavonski Brod, osigurala je zemljište za trasu pruge Vinkovci-Beograd, zatim za prugu Vinkovci-Brčko, a na pruzi Vinkovci-Županja bila je i koncesionar. Financirala je izgradnju nasipa i iskope većine glavnih danas postojećih kanala. Vjerojatno ne postoji ni jedna škola, crkava ili općinska zgrada u izgradnji koje nije financijski sudjelovala Brodska imovna općina.
A danas?
– Danas se šume nemilo uništavaju u režiji države. Zarasle u šumski korov, neuredne, polomljene i prorijeđene. Kada se posiječe i zadnje drvo koje je posadila Brodska imovna općina, što će ostati iza Hrvatskih šuma d.o.o.? Gdje je dobit? Gradi li se danas išta u Slavoniji od dobiti ostvarene iz šuma? Vratimo svoju imovinu. Nama su šume što i Dalmaciji more. Mi nismo prosjaci koji klečeći s ispruženim dlanovima idu u Zagreb i zahvalno se vraćaju s mrvicama koje nam daju. Fondovi će nestati, ne dajmo da nestanu i šume. To su naše šume. Vratimo ih! – zaključuje Gašparović.