PIŠE: Ante JUKIĆ
Dvadesetak dana prije poznatijeg i djeci omiljenijeg imenjaka, svoj dan u katoličkom kalendaru dobio je Nikola Tavelić. Prvi je to hrvatski svetac i mučenik, rođen u Šibeniku ili okolici oko 1340. godine, a preminuo u Jeruzalemu na današnji dan 1391. godine. Dojam je kako današnji slavljenik ne dobiva među hrvatskim vjernicima pažnju koju zaslužuje, kao da je malo potisnut u drugi plan.
Nikola Tavelić bio je franjevac, kojega je misionarski poziv najprije odveo u Bosnu. Tamo je djelovao 12 godina, a onda se, vjeruje se kako je to bilo 1384. godine, s dva francuska i jednim talijanskim subratom zaputio u Palestinu. Sveta Zemlja bila je ujedno i posljednja stanica njegova kratka života. Tijekom proslave njihovog velikog blagdana Kurban-bajrama, u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu zajedno sa subraćom gorljivo je muslimanima propovijedao Krista i kršćanstvo, naglašavajući kako je Krist Sin Božji i jedini put spasa. Takve riječi izazvale su sablazan među muslimanima, zbog čega su Nikola Tavelić i njegova tri franjevačka subrata osuđeni na smrt. Dogodilo se to 11. studenog 1391. godine. Nakon tri dana mučenja, kad je ova presuda dobila potvrdu i na građanskom sudu, četiri franjevaca sasječena su mačem i spaljena na lomači.
Štovanje Nikole Tavelića započelo je odmah nakon mučeničke smrti, širom Europe, a u Šibeniku posebno. Svetim ga je proglasio papa Pavao VI 1970. godine. Mnoge su crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posvećene ovom svecu. Šibenska crkva svetog Frane u godini njegove kanonizacije proglašena je Nacionalnim svetištem svetog Nikole Tavelića.
Iako je Nikola Tavelić ostavio veliki trag u povijesti Katoličke Crkve, na spomen imena ovog sveca u Hrvatskoj ljudima uglavnom prvo pada onaj koji dariva djecu u prosincu. Dobro se stoga na današnji dan posjetiti kako i Hrvatska ima svoga svetog Nikolu, prvog pripadnika našeg naroda kojemu je Katolička Crkva podarila tu čast.