NACRT ZAKONA Gašparović (HSS): Evo kako hrvatskog seljaka zaštititi od trgovačkih gulikoža…

Stjepan Gašparović

Stjepan Gašparović (HSS), načelnik Općine Štitar, pokrenuo je inicijativu Hrvatskom saboru za donošenje Zakona kojim bi bila regulirana prodaja malih količina poljoprivrednih proizvoda izravno od poljoprivrednika potrošaču te lokalnim trgovinama.

Sve dok je hrvatski seljak najprogonjeniji seljak u Europskoj uniji, strani i domaći trgovačke gulikože nemilo će šišati sve hrvatske ljude. Pozivam na pojednostavljenje propisa po kojima poljoprivrednici mogu prodavati male količine primarnih poljoprivrednih proizvoda izravno kupcima – naglašava Gašparović napominjući kako takvi propisi postoje u većini članica Europske unije dok Hrvatska za svoje poljoprivrednike primjenjuje samo najrigidnije propise.

Kupovanjem svježih, domaćih i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda kod lokalnih seljaka, zaustavit će se divljanje cijena poljoprivrednih proizvoda u trgovačkim lancima. K tome, domaći primarni poljoprivredni proizvodi bit će dostupniji kupcima – dodao je Gašparović.

Nacrt prijedloga Zakona o izravnom stavljanju hrane na tržište izgleda ovako:

I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj nije donesen nikakav propis kojim bi se, sukladno važećoj regulativi Europske unije, poljoprivrednicima omogućila prodaja malih količina primarnih poljoprivrednih proizvoda izravno potrošaču ili lokalnom maloprodajnom objektu bez obveze ispunjavanja opsežnih uvjeta koji se odnose na veće količine proizvoda namijenjenih prodaji na cijelom području EU.

Većina drugih članica Europske unije ima propis kojim propisuje količine primarnih proizvoda koje se smatraju malim količinama i one su najčešće određene u količini od oko 500 do 1000 kilograma mesa godišnje, nekoliko tisuća jaja mjesečno, nekoliko stotina litara mlijeka mjesečno, a pragovi su uspostavljeni i za sve druge vrste primarnih proizvoda, dok za neprerađeno voće i povrće pragovi najčešće nisu određeni.

U Republici Hrvatskoj stanje je takvo da poljoprivrednici ne mogu legalno prodati ni najmanje količine većine primarnih proizvoda bez da zadovolje suviše rigorozne i nepotrebne uvjete koji za male količine primarnih proizvoda nisu ni obvezni sukladno propisima Europske unije.

Prodaja malih količina proizvoda u vrlo kratkim opskrbnim lancima i između, u pravilu, međusobno poznatih osoba zbog pretjerane regulacije u Republici Hrvatskoj je praktički onemogućena.

Navedeno se negativno odražava na poljoprivrednu proizvodnju, ali i na nedostatak ponude poljoprivrednih proizvoda. Trgovački lanci de facto su postali obvezan posrednik na putu poljoprivrednog proizvoda od polja do stola, a ti trgovački lanci zloupotrebljavajući takvo hrvatsko zakonodavstvo neumjereno podižu cijene proizvoda nauštrb standarda krajnjih potrošača pritom se neumjereno bogateći.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Ovim se Zakonom na jedinstven način i na jednom mjestu propisuju pravila za stavljanje malih količina primarnih proizvoda izravno na tržište od strane njihovog proizvođača – poljoprivrednika. 

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći 

Ovim Zakonom omogućiti će se stavljanje malih količina primarnih poljoprivrednih proizvoda izravno na tržište. Ovaj zakon znatno će doprinijeti razvoju poljoprivrede i cjelokupnom životnom standardu u Hrvatskoj.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona neće biti će potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna.

Zakon o izravnom stavljanju hrane na tržište

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se pravila i uvjeti pod kojima poljoprivrednici mogu u Republici Hrvatskoj obavljati djelatnost izravne opskrbe krajnjeg potrošača malim količinama primarnih proizvoda ili opskrbljivati lokalni maloprodajni objekt koji izravno opskrbljuje krajnjega potrošača;

Na područje primjene ovog Zakona ne primjenjuju se odredbe Zakona i drugih propisa kojima se uređuju uvjeti za stavljanje hrane na tržište u količinama koje su veće od količina utvrđene ovim Zakonom. 

Veza s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovim Zakonom se propisuju pravila u skladu s člankom 1. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30. 4. 2004.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2021/382 оd 3. ožujka 2021. o izmjeni prilogā Uredbi (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o higijeni hrane u pogledu upravljanja alergenima u hrani, preraspodjele hrane i kulture sigurnosti hrane (Tekst značajan za EGP) (SL L 74, 4. 3. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 852/2004).

Značenje pojmova

Članak 3.

U smislu ovoga Zakona:

primarni proizvodi” znači proizvodi primarne poljoprivredne proizvodnje, uključujući proizvode tla i stočarstva;

Mala količina“ je količina proizvoda koja tokom jedne godine u mjesečnom prosjeku ne prelazi: 100 kilograma mesa, 500 litara mlijeka, 3.000 jaja. Malom količinom voća i povrća u smislu ovog Zakona smatra se svaka količina voća ili povrća ukoliko je ono neprerađeno.

Lokalni maloprodajni objekt“ je objekt u krugu od 50 kilometara od mjesta proizvodnje poljoprivrednog proizvoda.

Izravnom opskrbom“ smatra se prodaja primarnog proizvoda na način da kupac kupuje primarni proizvod izravno na adresi poljoprivrednika ili na način da poljoprivrednik izravno dostavlja primarni proizvod na adresu kupca.

Obveze poljoprivrednika

Članak 4.

Poljoprivrednik je dužan voditi evidenciju o količinama poljoprivrednih proizvoda prodanih izravno potrošaču koja sadrži: vrstu primarnog proizvoda, datum proizvodnje, količinu i datum prodaje.

Poljoprivrednik koji sukladno poreznim propisima vodi poslovne knjige dužan je sukladno tim propisima izdati otpremnicu i/ili otpremnicu/račun i/ili račun prilikom prodaje male količine primarnog proizvoda izravno potrošaču ili lokalnom maloprodajnom objektu koji izravno opskrbljuje potrošača.

Obveza iz prethodnog stavka ne primjenjuje se na poljoprivrednika koji sukladno poreznim propisima nije u obvezi voditi poslovne knjige.

Poljoprivredniku koji sukladno poreznim propisima nije u obvezi voditi poslovne knjige lokalni maloprodajni objekt dužan je pri preuzimanju proizvoda izdati otkupni blok i/ili skladišnu primku te evidentirati ulaz proizvoda u svojim poslovnim knjigama.

Klanje izvan klaonice

Članak 5.

Poljoprivrednik može radi prodaje malih količina mesa izravno potrošaču klanje peradi, kunića, svinja, ovaca i koza izvršiti izvan klaonice.

Poljoprivrednik može radi prodaje malih količina mesa lokalnom maloprodajnom objektu koji izravno opskrbljuje krajnjeg potrošača klanje peradi, kunića, ovaca i koza izvršiti izvan klaonice.

Prilikom klanja izvan klaonice poljoprivrednik je dužan primjenjivati postupke omamljivanja ili trenutnog usmrćivanja propisane posebnim propisom.

Poljoprivrednik je dužan prije prodaje mesa svinja zaklanih izvan klaonice izvršiti obvezan trihineloskopski pregled. 

Članak 6.

Prilikom obrade i čuvanja primarnih proizvoda poljoprivrednik je dužan prostor i opremu koja služi za obradu i čuvanje primarnih proizvoda održavati čistim i urednim, a što je ovlaštena kontrolirati sanitarna inspekcija.

Označavanje

Članak 7.

Prilikom prodaje izravno potrošaču poljoprivrednik nije dužan posebno označavati primarne proizvode.

Lokalni maloprodajni objekt koji otkupi malu količinu primarnih proizvoda radi prodaje krajnjem potrošaču dužan je prilikom prodaje na vidljiv način na polici ili na pakiranju istaknuti ime i prezime odnosno naziv i adresu poljoprivrednika.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 8.

Stupanjem na snagu ovog Zakona briše se članak 5. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Narodne novine br. 83/22).

Stupanje na snagu

Članak 9.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE:

Uz članak 1.

Ovim člankom određuje se područje primjene Zakona.

Uz članak 2.

Ovim člankom upućuje se na mjerodavne propise Europske unije.

Uz članak 3.

Ovaj članak definira pojmove koji se koriste u ovom Zakonu.

Uz članak 4.

Ovim člankom uređuje vođenje evidencije prodanih primarnih proizvoda i izdavanje računa kao i oslobađanje od te obveze. 

Uz članak 5.

Ovim članom regulira klanje vlastitih domaćih životinja izvan klaonice. Navedeno se predviđa za ovce, koze, svinje, kuniće i perad u slučaju prodaje izravno potrošaču. Na navedeni način omogućuje se klanje i prodaja peradi i sitnije stoke na gospodarstvu radi prodaje izravno kupcu, a navedeni način poslovanja u Hrvatskoj postoji oduvijek, ali nije Zakonom reguliran, a naročito u slučaju klanja prasaca ili janjadi.

U slučaju prodaje posredstvom lokalnog maloprodajnog objekta, zbog činjenice da kupac tada u pravilu manje poznaje ili uopće ne poznaje poljoprivrednika, klanje svinja obvezno se predlaže u klaonici.

Klanje junadi i eventualno drugih životinja za koje nije predviđena mogućnost klanja izvan klaonice, obvezno je u klaonici.

Stavkom 3. ovog članka uređena je primjena postupaka omamljivanja i trenutnog usmrćivanja životinja.

Stavkom 4. ovog članka uređena je obveza obveznog trihineloskopskog pregleda koji će se u pravilu odnositi na prasce tj. odojke, a obvezu pregleda snosi poljoprivrednik.

Uz članak 6.

Ovim člankom se propisuje obvezna urednost i čistoća prostora i opreme te propisuje kontrola od strane sanitarne inspekcije.

Uz članak 7.

Ovim člankom uređuje se označavanje hrane. U slučaju izravne prodaje ne propisuje se označavanje jer je riječ o poslu između međusobno poznatog poljoprivrednika i međusobno poznatog kupca. Za prodaju u lokalnom maloprodajnom objektu propisuje se označavanje. 

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se prestanak važenja članka 5. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu (Narodne novine br. 83/22) jer pravilnik iz tog Zakona nikada nije donesen, a zbog važnosti pitanja koja se uređuju, potrebno ih je urediti Zakonom.

Uz članak 9.

Ovim člankom uređuje se stupanje Zakona na snagu.